Četvrtak, 9 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Infografika “Šta građani i građanke misle o Ustavu BiH”. Foto: BIRN BiH

Članice Fondacije “Cure” i Mreže za izgradnju mira organizovale su uličnu akciju u Sarajevu s ciljem upoznavanja građana i građanki sa značajem izmjena Ustava Bosne i Hercegovine iz rodne i ljudskopravaške perspektive. Iz Inicijative “Građanke za ustavne promjene” izradili su set amandmana na Ustav BiH jer smatraju da “naš Ustav u potpunosti zanemaruje 52 posto populacije, a to su žene, kao i brojne druge ranjive i marginalizovane grupe”, kaže Maida Zagorac iz Mreže za izgradnju mira.

“Svjesni smo da se u BiH socijalna, zdravstvena i porodična zaštita ostvaruje na nivou entiteta, odnosno kantona u Federaciji, što dovodi do toga da mi, u zavisnosti od toga gdje živimo, u različitom omjeru možemo da ostvarimo svoje pravo na zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, zaštitu naše porodice i majčinstva, pravo na porodiljsko odsustvo. Stoga je prijedlog Inicijative ‘Građanke za ustavne promjene’ da ova prava budu regulisana Ustavom BiH, kao krovnim i najvišim aktom države”, kaže Zagorac.

Ona dodaje kako je njihovo istraživanje pokazalo da građani primjećuju da, kada se govori o izmjenama Ustava, uglavnom se govori o pravima konstitutivnih naroda, ali su brojne druge kategorije marginalizirane.

“Ustav treba da bude dokument građana i građanki. Zato nam je bitno da razgovaramo i osvijestimo ih o njihovim pravima, da promisle kako Ustav nije rodno osjetljiv, niti je osjetljiv prema potrebama ljudi u BiH”, zaključuje Zagorac.

Jedan od prioriteta jeste da se Ustavom definiše rodna ravnopravnost i zabrani direktna i indirektna diskriminacija žena u javnom i privatnom životu. Iz Fondacije “Cure” kažu kako se zalažu za uvođenje afirmativnih mjera, odnosno politike jednakih mogućnosti u Ustav radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti.

“Nedostatak ovih naših prioriteta u Ustavu BiH govori nam da država ne uzima ravnopravnost spolova ozbiljno, jer najviši pravni akt države ne garantuje niti prepoznaje ravnopravnost kao temeljnu vrijednost demokratskog društva. Upravo iz tog razloga, u Ustavu bi trebale biti navedene mjere kojima bi se spriječila diskriminacija i marginalizacija žena u vrlo važnim sferama života – zapošljavanju, radnom pravu, setu roditeljskih prava, izbornom pravu. Ove afirmativne mjere bi dovele do pravedne raspodjele moći i pozicija”, smatra Medina Mujić iz Fondacije “Cure”.

Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” je u decembru prošle godine provela istraživanje “Šta građani i građanke misle o Ustavu BiH”. Jedno od pitanja je bilo: “Da li Ustav treba da sadrži afirmativne mjere kojima bi se otklonila neravnopravnost muškaraca i žena?”, na šta je više od 70 posto ispitanika odgovorilo potvrdno, navode iz Inicijative.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Otvorena BIRN-ova izložba “Uloga medija u raspadu Jugoslavije”
    Fotografije, novinski isječci i bilješke novinara dokumentovane u izložbi Regionalne Balkanske istraživačke mreže (BIRN Hub) otvorenoj u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine dokaz su uloge pojedinih medija u propagandi i podjeli društva u bivšoj Jugoslaviji.
    Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku
    Čitanjem optužnice i izlaganjem uvodne riječi, počelo je suđenje suspendovanom predsjedniku Državnog suda Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više krivičnih djela.
    Oslobođeni za zločine u Zaklopači traži naknadu od BiH