Suprotni stavovi oko neusvajanja Strategije za ratne zločine

Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, kako prenosi “Glas Srpske”, nakon sjednice je izjavio da materijal nije usvojen jer nije ažuriran bilo koji dio Strategije, te da u njen tekst nisu ugrađeni dokumenti koji bi je učinili efikasnom.

“Nemamo odgovor na pitanje šta se desilo sa 850 predmeta iz ‘A’ kategorije jer nije jasno koliko je slučajeva presuđeno, koliko ima optuženih, u kojim predmetima je obustavljena istraga i koliko ih je po kojima se nikako nije postupalo. Dok ovakva pitanja ne budu riješena, neće biti stvorene pretpostavke za usvajanje Strategije”, kazao je Zvizdić.

Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rekao da su oni prije svega imali samo imenovanje predstavnika u radnu grupu iz Vijeća ministara kojoj su bili dostupni svi podaci, i da su upravo na osnovu tih podataka utvrđeni strateški ciljevi ove strategije.

“Radna grupa je to imala, jer drugačije ne bi mogli napraviti Strategiju. Što je onda Vijeće ministara formiralo radnu grupu ako oni sada traže te informacije? Ti podaci ne mogu biti dio Strategije jer nemaju potrebu da budu tu. Ti podaci ne znače za tu strategiju. Tu je definisano da su se izvršili novi kriteriji za ocjenu složenosti predmeta i da će 200 manje složenih biti prebačeno na entitetsko pravosuđe, i to je obrazloženo. To se sve više svelo na neku vrstu politikantstva, jer zbog čega je onda formirana grupa?”, kazao je Kojić.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, s druge strane smatra da, uz regionalnu saradnju, treba insistirati na tome da prioritet u procesuiranju ratnih zločina bude 850 predmeta sa “A” liste koje je Haško tužilaštvo ustupilo pravosuđu BiH.

“Upravo je to i osnovni razlog zahtjeva jednog dijela udruženja žrtava, gdje tražimo šta je sa tih 850 predmeta. O tome nemamo informaciju. Zašto se ne kaže javno koliko je tih predmeta procesuirano, koliko je u fazi istrage, koliko je podneseno prijava protiv pojedinih osoba. Niko nema te informacije, a mi već godinama insistiramo na tome da se kaže javnosti šta je s tim predmetima, šta je s tim osobama za koje je Haško tužilaštvo utvrdilo da postoji dovoljno dokaza da se može pokrenuti postupak protiv istih”, rekao je Tahirović.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo pravde kao nosilac cijelog projekta nije uvažilo nijedan prijedlog bilo koga osim grupe koja je radila na ovom dokumentu, te da ni u Strategiji iz 2008. nisu uvažavani stavovi drugih i ona je doživjela svoj kolaps pošto nije dala rezultate.

“Smatramo da i u ovoj strategiji ostaje da će se predmeti procesuirati prema nahođenju pojedinih tužilaca”, dodao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.

Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina – za koju je u februaru prošle godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) dalo saglasnost – koja predviđa da se svi predmeti ratnih zločina procesuiraju do 2023. godine, nikada se nije našla na dnevnom redu Vijeća ministara, odnosno u nekoliko navrata je skidana s dnevne liste.