Komemoracija je počela minutom šutnje, a prije toga voditelj programa je rekao da je Plavšić u istoriju upisana kao ličnost koja je posvetila život srpskom narodu.
Nekadašnji presjednik Republike Srpske Dragan Čavić je, obraćajući se prisutnima, na komemoraciji rekao da je Plavšić kao istaknuta i međunarodno priznata naučnica dala težinu traženju srpskog odgovora u izazovnom vremenu u kojem je BiH krenula istim putem svojih zapadnih komšija.
“Biljana Plavšić je propatila u godinama provedenim u stranom kazamatu, a tamo se našla kao i gotovo svi ključni Srbi kojima je istorija dala zadatak u smutnim i teškim vremenima raspada karađorđevićke tvorevine i komunističke države lažnog bratstva i jedinstva Jugoslavije. Tražila je političko rješenje za Srbe, naročito iz BiH – izmučene i neoporavljene od pogroma i progona iz dva svjetska rata”, kazao je Čavić.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je naveo kako je često posjećivao Plavšić i provodio sate sa njom u Haagu, a zatim u švedskim zatvorima i da zna kako joj je bilo teško.
“Nije se čak ni meni žalila, mada sam vidio tu torturu koju je bilo teško izdržati, pogotovo za ženu njenih godina, kojoj su bukvalno te švedske vlasti uskratile sve što je mogla da ima. Ona nije imala pravo ni na jedan vikend svih tih godina, a svi su drugi imali. Morala je ostati neprestano u zatvoru”, izjavio je Dodik.
Ispričao je da su prilikom jedne od posjeta upali čuvari i pretresali je i izvodili.
“Kako mi je rekla: ‘Bilo mi je predodređeno da poludim.’ Ali eto nisu uspjeli u tome i ona je ostala zdrava”, dodao je Dodik.
Nekadašnja novinarka i saradnica Plavšić, Mira Lolić Močević je rekla da je Plavšić otišla mirno i dostojanstveno, onako kako je i živjela, s vjerom da RS bude stabilna i složna, bez obzira na različite političke poglede.
Komemoracija Biljani Plavšić u Banskom dvoru u Banjaluci.
Među zvanicama koje su prisustvovale komemoraciji bili su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji se po dolasku upisao se u knjigu žalosti, zatim bivši ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač, nekadašnji načelnik SDB-a Centar Banjaluka, bivši načelnik Opštine Prijedor Marko Pavić, te nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Svetozar Mihajlović.
Sahrana je planirana u 13 sati na banjalučkom groblju “Sveti Pantelija”.
Plavšić je u Haagu proglašena krivom da je, kao pojedinac i u dogovoru s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovala, planirala, podsticala, kreirala i sprovodila progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 opština u Bosni i Hercegovini, nakon što se izjasnila krivom po jednoj tački optužnice – progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti. Sporazumom o priznanju krivnje je prihvatila da je podržavala kampanju etničkog razdvajanja koja je imala za posljedicu smrt i protjerivanje hiljada i hiljada ljudi u veoma brutalnim uslovima.
Kaznu je izdržavala u Švedskoj, odakle joj je u septembru 2009. odobreno prijevremeno puštanje na slobodu, a među razlozima je navedeno njeno dobro vladanje, priznanje krivice, saradnja s Tribunalom, te loše zdravstveno stanje.
Od 1990. do kraja rata, Plavšić je bila član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te član kolektivnih i proširenih predsjedništava Srpske Republike u BiH, kasnije Republike Srpske.
Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu.
