Selmir Mujagić, odgovorno lice iza ove platforme, za Detektor navodi da je ključni impuls bio da građani nisu imali organizovan i pouzdan kanal da pokrenu prijave uprkos postojanju zakona čije se kršenje dešavalo javno, svakodnevno i bez posljedica.
Prema njegovim riječima, proces prijave slučajeva je jednostavan i transparentan. Nakon što građanin podnese prijavu, ona se provjerava i prosljeđuje direktno Tužilaštvu BiH.
“Ne postoji posrednik, ne postoji filtiranje po političkoj ili nacionalnoj liniji, postoji samo Krivični zakon države BiH i institucija koja je dužna da ga primijeni”, dodao je.
Mujagić je kazao da je jedini slučaj kada prijava ne bude proslijeđena ona u kojoj građanin sam odustane u procesu slanja putem vlastite e-mail adrese, u šta oni nemaju uvid niti kontrolu.
“Platforma je dizajnirana kao alat u rukama građana. Mi ne odlučujemo ko će prijaviti ni hoće li, ali svako ko odluči to učiniti može biti siguran da će njegova prijava stići tamo gdje treba”, naveo je.
Na stranici platforme navedeno je da su dosad zaprimili oko 50.900 slučajeva te da imaju 67 prijavljenih.
Platforma 145a. Foto: Screenshot
Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je 2021. godine donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Mujagić je istakao da je na osnovu prijava na platformi pokrenut obiman broj istraga koje provodi Državna agencija za istragu i zaštitu (SIPA).
Iz SIPA-e nisu odgovorili na upit Detektora koliko je ukupno naredbi Tužilaštva BiH primljeno i evidentirano u Regionalnim uredima SIPA-e, a koje se odnose na provjere i prikupljanje dokaza za krivična djela negiranja genocida, i veličanja ratnih zločinaca, a koje pristižu s platforme Registar 145a.
Ni iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit koliko su dosad zaprimili prijava za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca s ove platforme niti za koliko je slučajeva izdato zvaničnih naredbi o provođenju istrage, a za koliko je slučajeva donesena odluka o neprovođenju istrage ili obustavi.
U jednom od ranijih odgovora Detektoru iz ove institucije naveli su da Tužilaštvu BiH zaprima prijave koje se odnose na negiranje pravomoćno presuđenih ratnih zločina ili veličanje presuđenih počinitelja, a putem objava na društvenim mrežama.
“Većina prijava u ovoj vrsti predmeta, dolazi od građana ili nevladinih organizacija, najčešće putem elektronske pošte, sa ukazivanjem na neku objavu u internet prostoru a prisutan je i određen broj anonimnih prijava”, naveli su.
U istom odgovoru stoji da je najveća poteškoća nedostatak detaljnih policijskih izvještaja o ovim krivičnim djelima, potkrepljenih kvalitetno provedenom istragom i prikupljenim dokazima.
Za izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, odnosno veličanja osuđenih ratnih zločinaca Sud Bosne i Hercegovine je dosad osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora, a Vojina Pavlovića na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zatvora, koji je osim izazivanja mrženje proglašen krivim i za odobravanje genocida.
