Izložba “Facing Srebrenica“ rezultat je zajedničkog istraživačkog projekta Univerziteta u Amsterdamu, Holandskog instituta za vojnu historiju, Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica.
Cilj projekta je prikupljanje i analiza privatnih fotografija koje su snimili pripadnici nizozemskog bataljona Ujedinjenih nacija (DUTCHBAT), stacioniranog u srebreničkoj enklavi između februara 1994. i jula 1995. godine. Tokom protekle tri godine prikupljeno je oko 12.000 fotografija, koje nude rijedak vizuelni uvid u svakodnevicu opkoljenog grada.
Izložba predstavlja izbor od sedamnaest fotografija. Kroz njih se prikazuje svakodnevica grada pod opsadom – prostor ograničenog kretanja, oskudice i improvizacije, ali i prostor u kojem život nije stao. Prateći opise nastale iz arhive i svjedočenja, posjetilac se suočava sa Srebrenicom onako kako je viđena, zabilježena i proživljena u tom periodu.
Otvaranje izložbe “Facing Srebrenica“: Pogledi iz opkoljenog grada. Foto: Memorijalni centar Srebrenica
Vođa muzejsko-arhivskog tima u Memorijalnom centru Azir Osmanović je pojasnio kako je izbor fotografija za izložbu bio izuzetno težak zato što je svaka fotografija značajna i svaka priča priču o Srebrenici i žrtvama.
“Na kraju je izbor bio da se pokuša napraviti hronologija života Srebrenice”, rekao je Osmanović.
Guido Snel, profesor sa Univerziteta u Amsterdamu kazao je da ove fotografije pripadaju ljudima Srebrenice.
“Zahvalan sam BIRN-u BiH i Memorijalnom centru Srebrenica na saradnji i na tome da skupa koristimo ove fotografije multiperspektivno i osiguravamo da one nađu svoje mjesto”, rekao je tokom otvaranja.
U okviru projekta nastojalo se, gdje je to bilo moguće, identificirati mjesta, događaje i osobe sa fotografija, te kroz svjedočenja preživjelih i savremenika dopuniti njihovo značenje. Time su fotografije dobile širi kontekst koji nadilazi vojnu perspektivu i otvara prostor za razumijevanje života u opkoljenoj Srebrenici.
Otvaranje izložbe “Facing Srebrenica“: Pogledi iz opkoljenog grada. Foto: Memorijalni centar Srebrenica
Na nekim od izloženih fotografija vide se vojnici DUTCHBAT-a u odnosu na lokalno stanovništvo, te djecu koja su od njih tražila bombone. Na licima neke prikazane djece vidljivi su trenuci kratkog olakšanja i osmijeha, dok su druga prikazana ispred devastiranih škola ili su zabilježeni trenuci kada su liječeni u srebreničkoj bolnici. Na fotografijama je moguće vidjeti prijašnji pejzaž, robnu kuću, pijacu, pa čak i minihidrocentrale te mnogo lica od kojih mnogi nisu dočekali kraj rata.
Izložba je postavljena u Spomen sobi “Životi iza polja smrti”, u kojoj se nalaze svjedočenja preživjelih koja su zabilježili Memorijalni centar i BIRN BiH. Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je naveo da fotografije koje su skupljene i izložene mogu biti i alat za borbu protiv revizionizma i negiranja onoga što je postojalo i šta se dešavalo u Srebrenici.
“Na njima je život Srebrenice, kultura u najtežim danima, sport, umjetnost, otpor, ali nažalost i prikazana glad”, rekao je tokom otvaranja izložbe Džidić.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić kazao je da su fotografije sa ove izložbe uveliko upotpunile kolekciju u centru koje danas služe u edukativne svrhe o genocidu u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.
“Mi imamo fotografije samo oko pola žrtava genocida. I naša je velika nada da ćemo na ovaj način kroz ovih 11.000 fotografija naći i veći broj drugih”, poručio je Suljagić.
Izložba je otvorena za javnost tokom radnog vremena Memorijalnog centra Srebrenica.
