Konferenciji “Krivični progon kao instrument revizije istorije-ugrožavanje slobode mišljenja i govora presudama suda BiH“ prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, ministri prave i rada i boračko invalidske zaštite Goran Selak i Radan Ostojić ali i više profesora sa Pravnog fakulteta u Banjaluci i istoričara.
Konferencija je institucionalni odgovor Republike Srpske progonu koji nad Srbima vrše pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, rekli su danas predstavnici vlasti u Republici Srpskoj.
Savo Minić predsjednik Vlade Republike Srpske najavio je da će nakon današnje konferencije uslijediti sjednica Narodne skupštine koja treba da svoje zaključke ili rezoluciju. Nije bilo odgovora na pitanje koliko takva rezolucija ili zaključci koje usvoji NSRS mogu imati pravnu snagu s obzirom da je riječ o zakonu na državnom nivou.
Minić je kazao kako je na djelu u BiH, nakon nametanja odredaba zakona od strane Valentina Inzka 2021. godine, krivični progon koji predstavlja reviziju istorije. Rekao je i to da se svako demokratsko društvo mjeri po tome koliko je u njemu dozvoljena sloboda govora.
“Mi ovdje imamo klasičan politički progon. Vi dobro znate da je Valentin Incko odlazeći na aerodromu potpisao zakon koji je dao instrument u ruke institucijama BiH da prave progon koji već uzima maha da za izneseno mišljenje, a to nije veličanje bilo koga već izneseno mišljenje vi dobijete tri godine zakona. Ja ću samo napomenuti da je u jednom o najtotalitarnijih režima u bivšoj Jugoslaviji neko ko je govorio protiv Tita dobijao godinu dana zatvora a vi ovdje imate tri godine”, rekao je Minić.
On je rekao i da protiv nekog od pojedinaca iz RS-a dođe i po trideset krivičnih prijava za jednu stvar, a da pojedine nevladine organizacije iz Federacije imaju spremne prijave sa memorandumima udruženja, da je svrha toga rušenje institucija RS-a, da već ima oko 800 takvih krivičnih prijava
“Da li mi treba ovdje da živimo normalno ili treba da se bavimo reciprocitetom pa i da mi drugima nanosimo nepravdu koja se nama dešava. Nećemo dozvoliti da se vrši progon i da se kroz institucije dešava revizija istorije. Onda neko kaže to je građanska država u kojoj mi treba da živimo. Institucije RS će učiniti sve da krivični postupak ne bude instrument revizije istorije”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.
Konferencija u Banjoj Luci. Foto: Detektor
Radan Ostojić, ministar rada i boračko invalidske zaštite i bivši predsjednik Boračke organizacije RS-a rekao je da je nametnutim odredbama Krivičnog zakona BiH “počeo progon srpskog naroda u smislu suđenja za verbalni delikt”.
“Umjesto da demokratija napreduje i da je potpuno dozvoljena sloboda govora i iznošenja stava, ovdje je to zabranjeno. Mi se nismo vratili u doba komunizma, vratili smo se daleko nazad u doba oktroisanih ustava. Radi se o prekrajanju istorije, nije nam dozvoljeno da govorimo činjenice. Zabranjeno je našoj organizaciji da u svojim kancelarijama drži slike našeg komandanta generala Ratka Mladića i našeg predsjednika RS-a prvoga Radovana Karadžića”, rekao je Ostojić.
Ostojić je naveo i da je u ovom trenutku, pored već postojećih presuda, spremno još preko 1.000 optužnica protiv Srba.
“Mislim da se radi o progonu srpskog naroda i tihom etničkom čišćenju računajući na to da će svako onaj protiv koga bude podignuta optužnica da napusti ovo područje i njegova porodica sa njim“, kaže ministar rada i boračko invalidske zaštite u Vladi RS-a.
Da konferencija treba da ukaže na progon srpskog naroda od strane pravosudnih institucija BiH smatra i ministar pravde RS Goran Selak koji kaže da ovim skupom institucije Republike Srpske šalju odgovor na neustavno ponašanje institucija BiH.
“Konferencija koja će ukazati na progon srpskog naroda od strane pravosudnih institucija BiH i pokušaja falsifikovanja revizije našeg naroda, naše RS”, dodao je Selak.
Organizatori konferencije smatraju da su nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH ugrozile i naučno istraživački rad u Republici Srpskoj.
“Govorimo ne samo o ugrožavanju slobode mišljenja i govora nego i o ugrožavanju naučno istraživačkog rada događaja iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Ovakav pristup nametanja dogmi koje se ne smiju propitivati je retrogradni čin u 21. vijeku i udar je na naše društvo u cjelini ali i na nauku i istraživanje onoga što nam se desilo”, rekao je Predrag Lozo iz Centra za društveno politička istraživanja Republike Srpske.
Izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i negiranje genocida stupile su na snagu u julu 2021. godine. Izmjene je nametnuo tadašnji Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. Incko je tada rekao da cilj izmjena zakona nije kažnjavanje već da se počne drugačije razmišljati.
“Da li neki ratni zločinac treba da bude idol omladini?”, pitao je tada Incko.
Po ovim izmjenama krivičnog zakona, do sada je pravosnažno na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zatvora osuđen Vojin Pavlović zbog odobravanja genocida i veličanja Ratka Mladića, koji je presudom međunarodnog suda osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine. Prvostepenom presudom je na tri godine zatvora osuđen Miodrag Malić zbog veličanja Mladića i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine.
Predsjednik Vlade RS-a rekao je da u skupštini kada ova tema dođe na dnevni red očekuje jedinstvo i podršku opozicije “iako smo u izbornoj godini”.
Konferenciju je, u saradnji sa Vladom i Ministarstvom pravde RS-a, organizovao Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske.
