Midhat Drugović kazao je da je bio načelnik za bezbjednost u Opštinskom štabu Teritorijalne odbrane Visoko i da je poslije akcije od 20. juna 1992. dobio zadatak da sa referentom Asimom Hamzićem obavlja informativne razgovore u karasni “Ahmet Fetehagić”, gdje je bio zatvor.
“Prije svega, za lica srpske nacionalnosti koja su u to vrijeme bila privedena”, rekao je svjedok.
On je kazao da su bili privedeni mlađi i stariji, kao i žene. Naveo je da privedeni nisu pucali na pripadnike Armije, ali da pretpostavlja da su zatvoreni kako bi bile spriječene neke aktivnosti.
Drugović je kazao da je s Hamzićem dogovorio da boravi u kasarni i obavlja informativne razgovore, a da je on dolazio dva, tri puta.
“Dogovorili smo se da vodi razgovore na profesionalan način, da nema potrebe da ikog udara i on je obećao”, naveo je svjedok.
Ispričao je da bi do njega u komandi dolazile vijesti o premlaćivanju zatvorenika.
“Čuo sam i za Asima, nažalost, čuo sam da prilikom ispitivanja nekog i udari da dobije informaciju”, rekao je Drugović.
Dodao je da je čuo da i Hajrudin Halilović Mrčo udara zatvorenike. Naglasio je da on ništa od toga nije vidio. Prema njegovim riječima, o bezbjednosti zatvorenih lica trebalo je da brine upravnik Zijad Kadrić i stražari.
“Smatram ga dobrim čovjekom, smatram da ni mrava ne bi zgazio, ali kao upravnik…”, rekao je svjedok.
Ispričao je da je jednom došao u kasarnu kad su premlaćeni zatvorenici i da ga je Kadrić informisao da je i on to čuo, te da su za to izgleda bili odgovorni Mrčo i još neki.
Drugović je rekao da nije odobravao ta dešavanja i da je zatražio od komandanta Kadira Jusića da ga razriješi dužnosti, na kojoj je bio do 10. jula.
Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović zvani Mrčo, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić optuženi su za zločine počinjene u prostorijama Policijske stanice Visoko, Teritorijalne odbrane Gračanica te u zatočeničkom objektu-logoru u kasarni “Ahmet Fetahagić”.
Na pitanja Odbrane, Drugović je potvrdio da lica koja su ispitivala zatvorenike nisu bila podređena Kadriću, već samo stražari. Koliko se sjeća, bila su angažovana 23 stražara.
Branioca Izeta Baždarevića interesovalo je na osnovu čega smatra da je Kadrić mogao spriječiti zlostavljanja. Svjedok je rekao da je na osnovu dužnosti koju je obavljao trebalo da s komandantom preduzme mjere kako se to ne bi dešavalo.
“Ja sam bio zadužen da organizujem obavljanje informativnih razgovora, a ne zaštitu ljudi”, rekao je Drugović na pitanja branioca o pozicijama izmeću upravnika i komandanta.
Kadrić je pitao svjedoka da li je on mogao nešto narediti onima koji su ispitivali zatvorenike, na šta je Drugović rekao da nije. Optuženi je na to upitao: “Kako ću onda biti odgovoran?”.
Nastavak suđenja zakazan je za 22. oktobar.
