Dragica Tomić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, kaže za Detektor da, iako više mještani hrvatske nacionalnosti ne žive tu jer im kuće nisu obnovljene, oni dolaze iz različitih dijelova svijeta kako bi obilježili ovu godišnjicu.
“Nema nam druge – mi moramo jedni drugim oprostiti, biti u miru i ljubavi ako mislimo živjeti i nastaviti sa svojom djecom i svojim obiteljima“, kaže ona.
Tomić dodaje da je jako bitno obilježavati, ali i govoriti o zločinima zbog mladih generacija, te da svake godine studenti iz Sarajeva i Zagreba dođu u Trusinu i Ahmiće kako bi se upoznali sa stvarima koje su se događale 16. aprila 1993. godine u ovim mjestima.
“Treba kazati istinu. To je tako bilo i moramo se rasteretiti, ne možemo drugačije“, kaže ona.
U Trusini su, prema presudama Državnog suda, 16. aprila 1993. godine pripadnici Armije Bosne i Hercegovine ubili 15 civila i sedam vojnika koji su se prethodno predali.
Sud BiH je zbog zločina u Trusini osudio Nihada Bojadžića na 15 godina zatvora, Edina Džeku na 13 godina, Nedžada Hodžića na 12 godina zatvora, Mensura Memića na deset, te Rasemu Handanović na pet i po godina zatvora. Krivični postupak se vodi protiv Zulfikara Ališpage, ali je predmet već dugo u fazi mirovanja zbog zdravstvenog stanja optuženog.
Ahmići. Foto: Detektor
U Ahmićima kod Viteza se danas također obilježava 32. godišnjica od zločina u kojem je ubijeno 116 bošnjačkih civila.
“Nažalost, nakon 32 godine, umjesto da pričamo o lijepim stvarima – suživotu, prijateljstvu, zaliječenim ranama, da pričamo da smo nakon 32 godine uspjeli sve naše ubijene sahraniti, ali nažalost ništa od toga se nije desilo“, kaže Hazrudin Bilić, predsjednik skupštine Udruženja “16. april“.
On kaže da je razočaran što je nakon ovoliko vremena u Ahmićima, ali maltene i u cijeloj BiH, ponovo politička situacija koja mnogo asocira na period pred početak rata.
Bilić pojašnjava da se još uvijek traga za posmrtnim ostacima 15 mještana Ahmića, te šest posmrtnih ostatak izbjeglica koji su se u vrijeme napada zadesili u Ahmićima.
On dodaje da su u Ahmiće dolazili neki političari iz Hrvatske koji su se izvinili, ali da to nisu učinile njihove komšije Hrvati, ali ni jedan načelnik ili gradonačelnik iz općine Vitez.
“Bez izvinjenja nema pomirenja. Mi svi hoćemo da se pomirimo, a niko neće da se izvini, da prizna svoju grešku, da prizna problem koji su napravili“, kaže on.
Bilić je naglasio da su sudske presude jako važne, između ostalog, zbog mladih generacija, ali da još uvijek niko od direktnih počinilaca zločina u Ahmićima nije procesuiran.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.
