Bivši logoraš iz Vlasenice razočarao se kada je u januaru pred Državnim sudom odbijena optužnica protiv Dragoljuba Jevtića za zločine u ovom gradu.
“Ružno, naježim se. Kad ja ispričam svoju historiju, svi kažu, ‘zar je moguće da ste vi to preživjeli’”, kaže Halil Bećirović, koji je preživio premlaćivanje u logoru “Sušica”.
Tužilaštvo BiH je optužnicu protiv Dragoljuba Jevtića duže od godinu dana nakon njegovog bjekstva podiglo za zločin protiv čovječnosti, progon, ubistva, zatvaranje i druga nečovječna postupanja u Vlasenici 1992. i 1993. godine.
Kako je Detektor ranije pisao, Sud Bosne i Hercegovine je donio rješenje kojim je odbio ovu optužnicu jer Jevtić nije bio obaviješten da mu se i komandna odgovornost stavlja na teret. Saslušan je na dio optužnice 2022., a iz BiH otišao godinu kasnije, od kada je nedostupan bh. pravosuđu.
Iz Tužilaštva tvrde da pokušavaju osigurati Jevtićevo prisustvo te da je nedostupnost osumnjičenih i optuženih osoba najčešći razlog zbog kojeg dolazi do sličnih situacija.
“Na ovaj problem Tužiteljstvo BiH i Posebni odjel za ratne zločine stalno ukazuju i pokušavaju naći rješenja i modalitete za prevazilaženje ovih situacija, koje onemogućavaju procesuiranje predmeta ratnih zločina, o čemu Tužiteljstvo BiH redovno upoznaje učesnike regionalnih sastanaka tužitelja koji procesuiraju predmete ratnih zločina i tužitelja Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Sergea Brammertza”, navode u odgovoru iz Tužilaštva BiH.
Srbija ne izručuje svoje državljane, te su tokom godina brojni osumnjičeni i optuženi iz BiH prešli granicu tokom istrage, u toku postupka, pa čak i nakon izricanja presude. U BiH su prije dvije godine bile aktivne 172 potjernice protiv nedostupnih za ratne zločine.
Regionalna saradnja između tužilaštava u predmetima ratnih zločina je problem koji traje decenijama i predstavlja veliku prepreku za procesuiranje ratnih zločina. Saradnja postoji formalno i teorijski, ali u praksi krivac za sporost je Ministarstvo pravde Srbije, rekla je v.d. predsjednica Suda BiH Minka Kreho ranije.
Logor Sušica u Vlasenici. Foto: Detektor
Advokat Esad Fejzagić smatra da bi Tužilaštvo za ratne zločine Srbije trebalo preuzeti cijeli slučaj.
“Ako se ispostavi da je državljanin Srbije i da ga neće izručiti, onda tražiti, po međunarodnoj pravnoj pomoći, da oni pokrenu postupak protiv njega”, kaže Fejzagić.
Slučajevi koje je ranije od BiH preuzela Srbija procesuirani su sporo, suđenja se zakazuju jednom mjesečno, česta su odgađanja ili stagniranja. Jedan od prvih predmeta koje je Srbija preuzela za zločine u Srebrenici i dalje je u toku.
Tako je i kod preuzimanja izvršenja kazne, na koje porodice žrtava s tuzlanske Kapije čekaju godinama, protiv jedinog osuđenog za ovaj zločin – Novaka Đukića.
U slučaju donošenja konačne presude u Srbiji, Detektor je ranije pisao o smanjenju kazni i za devet godina.
Bivša sutkinja Mira Smajlović smatra da je Sud u pravu što je vratio optužnicu protiv Jevtića, međutim pojasnila je da Tužilaštvo nije ni moglo postupiti po uputama Suda iz objektivnih razloga. Mišljenja je da nas u budućnosti čekaju suđenja u odsustvu.
“Zato predlažem da se sudi u odsutnosti, da se dođe do sudske istine, nek nije optuženi prisutan. On je tu, iz dnevnog boravka u Srbiji gleda suđenje, prati BIRN, prati OSCE, sve, i zna na kraju kako teče postupak. Ali, naprosto, njegov je izbor da neće da dođe na suđenje. To je njegov odraz volje”, pojašnjava Smajlović.
Srbija i Hrvatska u krivičnim zakonima imaju mogućnost suđenja u odsustvu, za razliku od BiH, ili drugih zemalja poput Ukrajine.
Advokat Miodrag Stojanović je mišljenja da ne bi trebalo mijenjati Zakon o krivičnom postupku jer suđenja u odsustvu, koja su i ranije postajala u bivšoj Jugoslaviji, smatra besmislenima.
“Jer čim se čovjek privede, dopustit će se obnova procesa i krenut će postupak iznova”, kaže.
Za njega su suđenja u odsustvu poruka nedostupnima da se apsolutno ne pokušavaju vratiti.
“Vidi šta ga čeka i time ste ga još dalje odmakli od onoga što je konačan cilj, a to je privođenje pravdi, utvrđivanje činjenice o istinama i istine o njegovoj odgovornosti. A ako ga i uhapsite, nakon donošenja presude u suđenju u odsustvu, obnovit ćete postupak. Prema tome, šta ste napravili? Ništa. I potrošili ste resurse”, kaže Stojanović.
U nekim drugim slučajevima Tužilaštvo je uspjelo osigurati prisustvo optuženog, poput osumnjičenog za zločine protiv civilnog stanovništva na području Žepča 1993. i 1994. godine Alojza Vrbića, uhapšenog kad je pokušao preći granicu s Republikom Hrvatskom tri dana nakon saslušanja i sačinjavanja zapisnika. Tada mu je određen pritvor.
Viši sud u Beogradu. Foto: BIRN
Prema Zakonu o krivičnom postupku, obaveza je da se osumnjičeni mora upoznati sa svim elementima optužbe koji mu se stavljaju na teret, što, prema rješenju o odbijanju optužnice protiv Jevtića, tužilac Tužilaštva BiH Seid Marušić nije učinio.
Sud Bosne i Hercegovine ranije je po drugi put odbio optužnicu protiv Milenka Stanića, koji se sumnjičio za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Vlasenice, jer je Državno tužilaštvo nije uredilo kako je traženo.
Nijaz Hamidović, kome je maloljetni brat ubijen u Vlasenici, gdje su mu stradali i drugi članovi porodice, kaže kako porodice žrtava nisu zadovoljne radom Tužilaštva, jer često izgleda kao da se namjerno prave optužnice koje se odbijaju.
“Nekad to liči na nestručnu osobu, samih istražitelja, samih tužitelja. A nekad liči na namjeru, na namjeran jedan takav ‘show’, da sve padne u vodu, da izgleda kao da oni nešto rade, a ustvari cilj je da na kraju rezultat bude nula”, kaže Hamidović.
Navodi da je njegov brat, koji nije imao 15 godina, odveden iz zgrade Suda i strijeljan s još 40 osoba.
“Ekshumirani iz Mračnice, masovne grobnice, nedaleko od Vlasenice. Za jedan takav jasan zločin, nije bilo jasnih osuda… Ako iz pritvora Suda izvedete osobe i odvedete ih na strijeljanje, znači jasno je kao dan ko je odgovoran”, objašnjava Hamidović zbog čega smatra da je posao ponekad amaterski odrađen.
Za utvrđivanje eventualnih propusta i odgovornosti tužilaca nadležni su Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i Ured disciplinskog tužioca.
