Utorak, 8 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Iz Državnog tužilaštva ranije je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rečeno da je optužnica protiv Milenka Stanića podignuta 15. novembra 2021. te da je Sud vratio na doradu.

Početkom decembra prošle godine uređena optužnica je dostavljena Sudu BiH na potvrđivanje.

“Sud je donio rješenje o odbijanju optužnice, na koje rješenje je Tužilaštvo uložilo žalbu Vanraspravnom vijeću Suda, koju žalbu je uvažilo i ista je vraćena na ponovni postupak”, rečeno je tada iz Tužilaštva BiH.

Nakon što je optužnica dorađena, Sud BiH ju je, kako je saopćeno iz ove institucije, 21. decembra prošle godine odbacio.

“Sud je prije donošenja odluke o optužnici dopisom pozvao Tužilaštvo BiH da uredi optužnicu, između ostalog i zbog činjenice da osumnjičenom nisu predočeni svi inkriminirajući navodi i djela navedena u optužnici, te nakon toga utvrdio da Tužilaštvo BiH nije postupilo na način kako je u dopisu navedeno”, navodi se u saopćenju Državnog suda.

Kako navode iz Suda BiH, optuženom Staniću se podignutom optužnicom na teret stavlja znatno veća kriminalna količina od one koja mu je predočena prilikom ispitivanja u istrazi, što zapisnik o ispitivanju osumnjičenog čini manjkavim.

Stoga, Tužilaštvo nije moglo podići optužnicu jer osumnjičenog nije ispitalo na okolnosti svih inkriminacija za koje ga tereti, a na šta je bilo pozivano 19. novembra 2021. godine, te je Sud donio odluku o odbacivanju optužnice, pojašnjava se u saopćenju.

Stanića, bivšeg predsjednika Kriznog štaba a kasnije Ratnog predsjedništva općine Vlasenica, optužnica je teretila da je bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata u periodu od aprila 1992. pa do kraja marta 1993. godine na području ove općine.

Tužilaštvo ga je optužilo za zločine počinjene prilikom napada na sela Drum, Gradina, Džamdžići i Alihodžići, kada je ubijeno više civila bošnjačke nacionalnosti, te uništena i zapaljena imovina, a veći broj civila odveden i nezakonito zatočen u logoru “Sušica” u Vlasenici.

Optuženi se tereti i za nezakonito zatvaranje, ubistva, mučenja, zlostavljanja, silovanja i seksualno zlostavljanje počinjeno nad zatvorenicima u “Sušici”, kao i za uništavanje i rušenje Hajrija džamije u Vlasenici, koja je uništena većom količinom eksploziva, a predstavljala je kulturni, historijski i vjerski spomenik, navedeno je ranije prilikom podizanja optužnice.

Ovo je u posljednje dvije godine, prema podacima BIRN-a BiH, četvrta optužnica koju je Sud BiH odbio potvrditi. U januaru 2020. godine odbijena je optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se teretio za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

U martu iste godine BIRN BiH je objavio analizu zbog čega je odbijena optužnica protiv Jugomira Marčetića, osumnjičenog za zločin protiv čovječnosti počinjen u Prijedoru.

Treća odbijena optužnica bila je protiv Tadije Mitrovića, osumnjičenog da je, zajedno s drugim osobama, u maju 1992. došao u mjesto Glogova (općina Bratunac), gdje je vršio potragu za civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti, radi ubistva navedenih civila, te je lično učestvovao u ubistvu civila kojeg su pronašli u blizini kuće.

 

Najčitanije
Saznajte više
Mladićeva sahrana vješto pripremljen igrokaz države, vojske i crkve
Sahrana Ratka Mladića u Beogradu bila je vješto pripremljen i sinhronizovan igrokaz države, vojske i crkve, čime je poslana jasna poruka o rehabilitaciji politike 1990-ih i odnosu prema Republici Srpskoj, ocijenio je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Krivična prijava protiv RTRS-a zbog izvještavanja nakon smrti Ratka Mladića
Udruženja žrtava su podnijela krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog izvještavanja povodom smrti, komemoracije i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali i prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) zbog osnovane sumnje u kršenje Kodeksa o programskim sadržajima ovog javnog emitera.
Konaković najavio prekid saradnje sa Srbijom
Veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida nema mjesta u EU