Procesuiranje ratnih zločina je usporeno, a Državno tužilaštvo i dalje podiže mali broj optužnica za visoku korupciju.

“Unatoč svim preporukama OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije, lideri i institucije u BiH u 2023. godini nisu postigli dogovor o pravcu reformi koje se odnose na implementiranje preporuka za unapređenje izbornog integriteta, transparentnosti finansiranja političkih stranaka i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH”, navodi se u izvještaju.

Alternativni izvještaj Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH nudi osvrt i perspektivu organizacija civilnog društva o dinamici i rezultatima najznačajnijih političkih i reformskih procesa u protekloj godini i ispunjenju obaveza iz političkih kriterija.

Izvještaj je pripremilo više od 30 stručnjaka i predstavnika civilnog sektora među kojima je i Balkanska istraživačka mreža u BiH, a ovo su neke od najvažnijih stvari koje trebate znati o napretku naše zemlje na putu ka članstvu u EU u 2023. godini.

Nema dogovora o izmjenama Izbornog zakona

Ignorisane su dosadašnje inicijative Centralne izborne komisije (CIK) za unapređenje izbornog integriteta, dok je inicijativu koju je Stranka demokratske akcije uputila u parlamentarnu proceduru, a koja je djelimično usklađena s prijedlogom CIK-a, Dom naroda odbacio nakon usvajanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Istovremeno, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je najavila svoj prijedlog kojim se osim tehničkih odredbi tretira i kandidatura i izbor članova Predsjedništva BiH, praktično predlažući daljnju diskriminaciju i uvođenje de facto nove izborne jedinice za birače iz reda hrvatskog naroda. Ministarstvo pravde BiH je sačinilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je 22. marta 2024. dostavljen na javne konsultacije, ali dosad nije razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH jer je povučen s dnevnog reda radi usaglašavanja.

Visoki predstavnik je 26. marta 2024. nametnuo Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na poboljšanje integriteta izbora, a kako bi se stvorili neophodni tehnički i organizacijski uvjeti za fer i transparentne izbore, bez doticanja političke supstance izbornog sistema BiH.

“Međutim, ostaje pitanje da li izmjene pružaju dovoljne garancije za nezavisnost članova CIK-a, sprečavanje političkih pritisaka i imenovanja, te da li CIK ima kapacitete za preuzimanje novih nadležnosti”, navodi se u izvještaju.

Početkom primjene novih odredbi postale su vidljive razlike u njihovom tumačenju, posebno kada je riječ o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, te zabrana koje se odnose na ponašanje političkih subjekata u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) samo nekoliko dana nakon odluke visokog predstavnika usvojila je Nacrt izbornog zakona RS-a, čiji je cilj bilo prenošenje nadležnosti za provođenje izbora na entitetsku komisiju, a nakon toga i zaključak Vlade RS-a kojim se svi članovi postojećih izbornih tijela u RS-u pozivaju da podnesu ostavke. Zakon je stupio na snagu u julu ove godine, čime se i dalje dovodi u pitanje način organizacije i provođenja izbora u narednom izbornom ciklusu.

Ovaj zakon Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim.

Usporeno procesuiranje ratnih zločina

Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

U 2023. godini, Državno tužilaštvo podiglo je samo 11 optužnica, a Sud BiH osudio 39 osoba na 442 i po godine zatvora te oslobodio 40 optuženih za ratne zločine, čime je procesuiranje ratnih zločina znatno usporeno, navodi se u izvještaju.

U tri godine od nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH, gdje se kriminalizuje veličanje ratnih zločina i ratnih zločinaca kao negiranje sudski utvrđenih činjenica, do sada su podignute samo tri optužnice iako se u javnoj sferi otvoreno vrše ova krivična djela od strane političkih struktura u RS-u. Od toga, spojene su dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića iz Bratunca za negiranje, odobravanje, grubo umanjivanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, te slavljenje ratnog zločinca.

“Zabrinjavajuće je što se među deset osoba koje najčešće negiraju genocid nalazi i sadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik, a ispod njega na listi su bivši i sadašnji javni funkcioneri poput Zorana Milanovića, Nenada Kecmanovića i Radovana Kovačevića. Nastavljeno je sistemsko negiranje ratnih zločina i genocida u Srebrenici sve uz odbijanje Državnog tužilaštva da koristi zakonska rješenja i optuži osobe koje su pokretači ovih narativa”, stoji u izvještaju.

BiH nije poduzela radnje u vezi s donošenjem zakona na državnom nivou kojim bi se regulisao pristup za naplatu štete za žrtve torture, uključujući žrtve seksualnog nasilja u ratu. Nedostatak zakonodavnih mjera istakli su i Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija i UN-ov Komitet protiv torture.

U kontekstu ostalih mehanizama tranzicijske pravde, velika analiza Balkanske istraživačke mreže pokazuje da je u proteklih pet godina na memorijalizaciju  potrošeno skoro pet miliona KM, ali da je nastavljena praksa podizanja spomenika u službi podjele.

Bez novog Zakona o VSTV-u i zakona o sudovima

Izvještaj navodi da nije usvojen novi Zakon o VSTV-u BiH, koji je vlast na državnom nivou trebala usvojiti godinu dana nakon prošlogodišnjih izmjena važećeg zakona. Radna grupa zadužena za izradu teksta novog zakona je prednacrt u proljeće 2024. godine uputila Venecijanskoj komisiji. Rad ove grupe je bio netransparentan, a javnost je o sadržaju novog zakona saznala tek kroz Privremeno mišljenje Venecijanske komisije.

Venecijanska komisija istakla je da se prilikom imenovanja članova Vijeća prednost treba dati objektivnim kriterijima zasnovanim na mjerljivim kompetencijama u odnosu na etnički kriterij. Prednacrtom nije precizno definisan način imenovanja članova koji obavljaju razgovore, boduju i vrše testiranja kandidata za pravosudne funkcije, kao ni mehanizmi provođenja kvalifikacionog i pismenog testiranja.

Zakon ne definiše disciplinsku odgovornost članova Vijeća, a odredbe o sukobu interesa nisu unaprijeđene. Izostavljena je obaveza da izvještaji o imovini i interesima sudija, tužilaca i članova Vijeća obuhvate sve bliske srodnike, uključujući i one koji ne žive u istom domaćinstvu, a na koje se imovina najčešće prepisuje. Nije adekvatno propisano sankcionisanje nepravovremenog dostavljanja i svjesnog dostavljanja nepotpunih i/ili netačnih informacija u imovinskim kartonima.

Iako je prošlo duže od dvije godine od objavljivanja prve verzije putem platforme e-Konsultacije, ni zakon o sudovima još uvijek nije usvojen zbog nedostatka političkog konsenzusa u Vijeću ministara BiH.

U odnosu na zahtjev Evropske komisije, a poredeći prve javne verzije i izjave zvaničnika Ministarstva pravde i drugih institucija, priroda zakona je značajno promijenjena uključujući naziv iz “Zakon o sudovima” u “Zakon o sudu”.

Odustalo se od osnivanja vrhovnog suda BiH, a počelo se govoriti o višem sudu, dok je, prema posljednjoj javnoj verziji zakona, dogovoreno samo odvajanje Apelacionog vijeća od Suda BiH.

Ranko Debevec. Foto: BIRN BiH

Procesuiranje korupcije još uvijek nije efikasno i na nivou koji zahtijeva trenutno stanje i rasprostranjenost korupcije u društvu. Državno tužilaštvo i dalje podiže mali broj optužnica za visoku korupciju, i dalje je fokus na manje složenim predmetima, a samim tim je manje i pravosnažnih presuda.

Iako je tokom 2023. godine zabilježeno povećanje ukupnog broja prijava u radu za korupcijska krivična djela, što predstavlja najveći broj prijava u posljednje četiri godine, šest od deset prijava za korupcijska krivična djela pred tužilaštvima se završi odbacivanjem prijave.

Prema podacima dostavljenim od VSTV-a BiH, više od jedne trećine prijava za korupcijska krivična djela se okonča obustavom istrage. U 2023. godini je najviše pažnje privuklo hapšenje i pritvaranje suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića zbog zloupotrebe položaja.

Broj podignutih optužnica za korupcijska krivična djela je u padu od 2021. godine, te je 2023. zabilježeno znatno smanjenje ovog broja, a broj optužnica podignutih za korupcijska krivična djela na visokom nivou u porastu je od 2021.

Za visoku korupciju je, među ostalima, optužen nekadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice Miloš Lučić.

Broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela je najniži u prethodne tri godine, dok je broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela na visokom nivou ostao isti kao i prethodne godine.

Početkom godine je otpremljena pravosnažna presuda kojom su bivši federalni premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa. Osim u slučaju “Zeljković i drugi”, u RS-u nije bilo podignutih optužnica u sličnim aferama, što je pokazatelj selektivnog pristupa tužilaštava u procesuiranju korupcije.

Prema preliminarnim podacima VSTV-a dostavljenim BIRN-u BiH u periodu od aprila 2023. do jula 2024. godine, donesene su 43 disciplinske mjere i 47 konačnih odluka, što je znatno više nego u 2022. godini. Nosiocima pravosudnih funkcija izrečeno je 17 javnih opomena, a disciplinska vijeća su izrekla i devet pisanih opomena koje se ne objavljuju. Ostale odluke su anonimizirane na stranici VSTV-a, a koje su, kako je navedeno i u ranijim Alternativnim izvještajima, prepreka novinarkama i novinarima da postupke isprate do kraja.

Nema zakona o istospolnim zajednicama u Federaciji

Još uvijek nije usvojen zakon o istospolnim zajednicama Federacije, niti su izrađeni propisi o pravnom priznavanju roda. U oba slučaja radi se o dugim procesima koje koči Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) odbijajući da imenuje osobu za radnu grupu.

Vlada Federacije zadužila je, u junu prošle godine, resorna ministarstva da imenuju svoje eksperte koji bi bili angažovani na izradi zakona o životnim zajednicama lica istog spola u Federaciji. Resorna ministarstva, osim FMZ-a, dostavila su imena eksperata.

U RS-u su prisutne tendencije da se derogira Istanbulska konvencija kroz izmjenu zakona koji štite i osobe drugačije seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta zbog takozvanog uvođenja rodne ideologije. Konzervativne organizacije koje se zalažu za tradicionalnu porodicu, iz ugla kako je oni vide, reagovale su i tražile od vlasti povlačenje Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama šireći dezinformacije o tome da se ovim zakonom uvodi rodna ideologija i šire LGBTI prava u društvu, čime se navodno narušava tradicionalna porodica, što je dovelo do povlačenja Nacrta zakona.

Djelovanje ovih anitirodnih i konzervativnih organizacija i slaganje vlasti u RS-u s njihovim stavovima predstavlja rizik za prava žena, direktno se krše ustavi, zakoni i međunarodni standardi te usporava proces pristupanja EU s obzirom da su unapređenje položaja LGBTI osoba i ravnopravnost spolova prioritet kojim se BiH mora ozbiljnije pozabaviti.

Općinski sud u Sarajevu je u junu 2024. donio presudu za krivično djelo razbojništva i ucjene nad pripadnicima LGBTI zajednice, te su optuženi dobili ukupno pet godina zatvora.

Krajem jula 2024. godine održana je Peta Bh. povorka ponosa, a Organizacioni odbor Bh. povorke imao je iste izazove tokom organizacije, kao i prošle godine.