Analiza

Šta trebate znati o novom sveobuhvatnom Nacrtu zakona o VSTV-u

Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR

Šta trebate znati o novom sveobuhvatnom Nacrtu zakona o VSTV-u

Venecijanska komisija objavila je novi sveobuhvatni Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji, kako se navodi u ovom dokumentu, rješava sva pitanja u skladu s ranijim preporukama o imenovanju članova Vijeća, ocjenjivanju, sukobu interesa, te imovini nosilaca pravosudnih funkcija čija provjera i ovog puta uključuje samo one srodnike koji žive s njima.

Zbog toga je pripremljen novi, sveobuhvatni Nacrt zakona o VSTV-u, za koji Ministarstvo pravde BiH, kao predlagač, tvrdi da rješava sva pitanja u skladu s preporukama koje je ranije utvrdila Venecijanska komisija, ali i pravni stručnjak Reinhard Pribe, te Greco preporuke i izvještaji o Bosni i Hercegovini.

Ostalo je, kako navodi Ministarstvo, da se riješe prelazne odredbe koje bi trebale da regulišu, između ostalog, period početka ocjenjivanja nakon stupanja na snagu zakona, pravila o okončanju disciplinskih predmeta započetih po ranije važećem zakonu, kao i dovoljno dug rok stupanja na snagu novog zakona o VSTV-u, kako bi se osigurali svi uslovi za njegovu primjenu – minimalno šest mjeseci.

Ovaj zakon je jedan od 14 prioriteta za približavanje BiH Evropskoj uniji, a u nastavku donosimo najznačajnije dijelove novog Nacrta.

Sudije i tužioci ne mogu nadglasati jedni druge

Sjednica VSTV-a BiH. Foto: BIRN BiH

Novim Nacrtom zakona ponuđene su dvije opcije broja članova VSTV.

Prema prvoj, po prijedlogu Radne grupe, Vijeće ima 18 članova – osam su sudije, osam tužioci, a dva člana biraju druga tijela i to jednog iz Vijeća ministara, a jednog Parlamentarna skupština BiH, uz precizno propisane uslove.

Drugi prijedlog je, kako se navodi u dokumentu, da se VSTV sastoji od 24 člana, jer je do sada bila potpuno isključena regionalna zastupljenost.

Naime, predviđeno je da 12 članova budu sudije, odnosno predstavnici različitih sudova, deset su tužioci, a da dva člana bira Vijeće ministara, odnosno Parlamentarna skupština BiH.

U ovom članu zakona je propisano da je jedan član Vijeća sudija Državnog ili Apelacionog suda Bosne i Hercegovine. Zbog manjka političke volje, Apelacioni sud na državnom nivou još uvijek nije formiran.

Ministarstvo pravde je u prijedlogu dostavljenom Venecijanskoj komisiji naglasilo da je veći broj članova Vijeća iz reda sudija od broja predstavnika iz tužilaštava.

Cijenimo da je ovo opravdano obzirom na mnogo veću brojnost sudija u BiH od tužilaca, a pogotovo što ovaj Nacrt zakona predviđa sudski i tužilački odjel koji odlučuju samostalno o svim važnim pitanjima, navodi se u obrazloženju Ministarstva pravde BiH, kao i da je predviđeno da sudije ne mogu nadglasati tužioce, i obratno.

Također se navodi da sudski odnosno tužilački odjel imaju komisije za ocjenjivanje koje se vrši u skladu s ovim zakonom, a od drugih poslova, oni biraju sudije odnosno tužioce koji će ući u Vijeće, kao i potpredsjednika VSTV-a iz reda tužilaca, odnosno sudija, dok samo Vijeće bira predsjednika iz reda članova.

U Mišljenju iz 2014. godine, Venecijanska komisija preporučila je uvođenje prava na žalbu sudu za pismene odluke VSTV-a koje se tiču imenovanja i ocjenjivanja sudija i tužilaca, kao i za odluke disciplinske komisije”.

Ova preporuka, kako tvrde iz Ministarstva, inkorporirana je u Nacrt i propisano je da protiv odluke o ocjeni rada ocijenjeni sudija, odnosno tužilac, može pokrenuti upravni spor pred Apelacionim sudom BiH – koji ne postoji.

U Nacrt su, prema mišljenju Ministarstva pravde, inkorporirana pravila koja će povećati transparentnost rada VSTV-a tako što je propisana zabrana prijavljivanja na upražnjene pozicije u toku i nakon isteka mandata člana Vijeća. Ta pravila bi trebala spriječiti članove VSTV-a da se tokom mandata – i godinu dana nakon njegovog završetka – prijave ili biraju na određena mjesta u pravosuđu i državnoj službi.

Novim Nacrtom definisan je sukob interesa člana Vijeća, odnosno situacije u kojima član VSTV-a ima privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, transparentnost, objektivnost i nepristranost u obavljanju njegove funkcije u Vijeću, odnosno u kojima privatni interes šteti ili može štetiti javnom interesu ili povjerenju građana.

Izvještavanje o imovini

Sjednica VSTV-a BiH. Foto: BIRN BiH

Sudije i tužioci dužni su dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima – za sebe, bračnog ili vanbračnog partnera, roditelje i djecu, kao i za druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu, navodi se u Nacrtu zakona.

Detektor je ranije izvještavao o problemima u vezi s izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, kada smo otkrili da one ostavljaju prostor za skrivanje imovine nosilaca pravosudnih funkcija, ako ona bude prebačena na rođake i djecu koji ne žive s njima u domaćinstvu. Takvi slučajevi umanjuju mogućnost provjere njihovih izvještaja ako entitetske institucije uskrate podatke, a dodatni problem je i nepostojanje jasno propisanih sankcija za eventualne prekršaje.

Izvještaj se, prema novom Nacrtu, objavljuje na internetskoj stranici Vijeća, kako se navodi, s ciljem jačanja integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, te zbog sprečavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih uticaja u vršenju funkcije u pravosuđu. 

Odjel za provođenje postupka po izvještajima redovno provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka i analizira podatke iz izvještaja o imovini i interesima u svrhu utvrđivanja nespojivih aktivnosti i potencijalnog sukoba interesa.

VSTV je u novembru 2023., usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta,  praktično formirao novi Odjel za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije – što je predviđeno i ranijim izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.

U martu ove godine članovi Vijeća su jednoglasno usvojili Akcioni plan za implementaciju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH, kojim se rješava pitanje imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija do stupanja na snagu odredbe kojom se nalaže dodatna provjera od strane još neformiranog Odjela za provedbu po izvještajima.

Tada je Odjel za pravna pitanja VSTV-a BiH podsjetio da je pitanje formiranja Odjela i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija već šest mjeseci na dnevnom redu Vijeća i da su usvajanjem Pravilnika o izvještavanju uradili sve što su mogli, te je sada na čekanju odgovor Ministarstva finansija koje treba usvojiti budžet i raspodjelu sredstava za zaposlenje.

Na posljednjoj sjednici Vijeća predsjednik Halil Lagumdžija je rekao da moraju staviti fokus na aktivnosti za odobravanje sredstava i raspisivanje konkursa i uspostavu Odjela. Nekoliko članova Vijeća upozorilo je da neprimjena Zakona i neformiranje Odjela može uzrokovati zastoj u funkcionisanju pravosuđa.

Kao i u prethodnim izmjenama i dopunama Zakona iz septembra 2023., i u ovom Nacrtu se navodi da Odjel za provođenje postupka po izvještajima upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka nadležnim institucijama, a one će dostaviti tražene podatke Odjelu u roku koji je naznačen u zahtjevu. Ne navodi se da su institucije obavezne dostavljati tražene podatke.

Bez odredbi o disciplinskoj odgovornosti članova Vijeća

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

U odnosu na važeći Zakon o VSTV-u BiH, ovim Nacrtom zakona, osim prvostepene i drugostepene disciplinske komisije, predviđena je i disciplinska komisija za odlučivanje o žalbi.

Predložena je mogućnost da se na odluku drugostepene disciplinske komisije, kojom je preinačena odluka prvostepene disciplinske komisije o odgovornosti, može izjaviti žalba o kojoj bi odlučivala posebna disciplinska komisija.

Nacrt zakona sadrži odredbu u kojoj se navodi da će u disciplinskim postupcima, koji se vode protiv sudija, članovi komisije i u prvom i u drugom stepenu biti sudije, a protiv tužioca će članovi komisija biti tužioci.

Dodan je član koji propisuje razloge i proceduru razrješenja člana Vijeća – ako kršenjem ovog zakona ili drugom radnjom ozbiljno naruši ugled Vijeća – te u slučaju nespojivih funkcija i kontinuiranog odsustva s funkcije.

Ocijenjeno je da ne bi bilo uputno u ovom zakonu o VSTV-u zadržati odredbe o disciplinskoj odgovornosti članova Vijeća”, navodi se u Nacrtu, a prema mišljenju Ministarstva pravda.

Pojašnjeno je da su u Nacrtu uspostavljeni kompleksni mehanizmi jačanja odgovornosti članova VSTV-a, koje bi se relativizirale zadržavanjem uspostavljenog sistema disciplinske odgovornosti članova Vijeća, a koji omogućava blaže sankcionisanje ozbiljnih povreda dužnosti i to u postupku koji može imati više faza i trajati duži period.    

Navodi se da postupak razrješenja ne isključuje disciplinsku odgovornost člana Vijeća, ako je djelo koje je predmet postupka razrješenja istovremeno i disciplinski prekršaj.

Ovo pravilo u suštini, kako je pojašnjeno iz Ministarstva pravde, znači da ako član Vijeća, koji počini povredu dužnosti, bude razriješen u VSTV-u, i dalje za istu povredu može disciplinski odgovarati kao sudija ili tužilac, a ne kao član Vijeća.

Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u usvojene su u septembru prošle godine, a u dijelu koji uređuje disciplinske prekršaje protiv nosilaca pravosudnih funkcija donijele su nekoliko značajnih novina, poput kažnjavanja kršenja Etičkog kodeksa i prekršaja članova Vijeća.

Podaci o pokrenutom disciplinskom postupku protiv sudije ili tužioca, prema Nacrtu, dostupni su javnosti dok traje disciplinski postupak. Javnost se obavještava o izrečenim disciplinskim mjerama razrješenja i razrješenja dužnosti predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.

Saopćenje o disciplinskoj odluci, kojom je utvrđeno da sudija ili tužilac nije odgovoran za disciplinski prekršaj, objavit će se na zahtjev ili uz saglasnost sudije ili tužioca na kojeg se odnosi. Disciplinske odluke se objavljuju, uz prethodno uklanjanje ličnih podataka, u skladu s pravilima koja utvrdi Vijeće”, stoji u Nacrtu, a prema stavu državnog ministarstva pravde.

Detektor je ranije izvještavao da, uprkos velikom javnom interesu za disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca usljed brojnih afera i stavljanja nekih od njih na crnu listu američkih vlasti, novinari i mediji često ne mogu ispratiti postupke do kraja, s obzirom na to da VSTV insistira na objavi konačnih odluka u anonimiziranoj formi, odnosno samo s inicijalima kažnjenih osoba.

Emina Dizdarević Tahmiščija