Subota, 30 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Nišani u Memorijalnom centru u Potočarima. Foto: EPA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Miloš Vučević i vladini ministri učestvuju u online kampanji protiv predložene rezolucije UN-a o obiljeležavanju međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Na taj dan bi se obilježavalo sećanje na žrtve zločina počinjenog 1995. godine nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici koju je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u svojim presudama okarakterisao kao genocid.

Kratak video pod naslovom „Mi nismo genocidni narod. Pamtimo… Ponosne Srbija i Srpska“ dijeli se jučer i danas na profilima zvaničnika na društvenim mrežama.

Ista poruka bila je istaknuta na najvišoj kuli luksuznog kompleksa Beograd na vodi. U kampanji učestvuju i zvaničnici iz Republike Srpske.

Kampanja je pokrenuta uoči zakazanog glasanja Generalne skupštine UN-a o predloženom nacrtu rezolucije. Nakon objavljivanja informacije o nacrtu rezolucije srpski zvaničnici su izašli sa tvrdnjom da će ona nametnuti „kolektivnu krivicu“ svim Srbima.

Screenshot videa zvaničnika Srbije i Republike Srpske. Foto: platforma X.

Poruka koja se šalje stranim zvaničnicima je malo drugačija. Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić u mišljenju objavljenom u briselskom Politicu piše da „samo politički ekstremisti odbacuju stav da su u Srebrenici počinjeni neopisivi zločini“, dodajući da „samo najbezumniji ljudi ne žele da priznaju i odaju poštu tim žrtvama”.

Međutim, Đurić tvrdi da će, s obzirom da je rezolucija „usko fokusirana i sačinjena bez konsultacija sa svim regionalnim zajednicama i stranama u balkanskim ratovima, vjerovatno izazvati velike podjele unutar Bosne i širom regiona“.

„Dok su se zapadni izvještaji i politički lideri prvenstveno fokusirali na bošnjačke muslimanske žrtve tokom balkanskih ratova, tragična realnost je da su sve etničke i vjerske grupe pretrpile masovne ratne zločine”, napisao je Đurić.

U rezoluciji, koju su predložile Njemačka i Ruanda i koju kosponzoriše više od 30 zemalja, uključujući i sve bivše jugoslovenske republike osim Srbije i Crne Gore, navodi se da Generalna skupština UN-a treba da proglasi 11. jul „Međunarodnim danom refleksije i sjećanja na genocid 1995. u Srebrenici, koji će se obilježavati svake godine“.

U njoj takođe stoji da Generalna skupština „bez rezerve osuđuje“ svako negiranje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja, kao i radnje kojima se veličaju osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

Ovo tijelo UN-a pozvalo je države članice „da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, kako bi se spriječilo negiranje i iskrivljavanje, te pojava genocida u budućnosti“.

Glasanje je zakazano za četvrtak.

Najčitanije
Saznajte više
Službeno traženje dokaza koje nije mogao pribaviti punomoćnik sutkinje Brčko distrikta
U nastavku pripremnog ročišta po disciplinskoj tužbi protiv sutkinje Osnovnog suda Brčko distrikta Ajsele Memišević, Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je najavila da će po službenoj dužnosti zatražiti dokaze koje nije mogao pribaviti punomoćnik sutkinje.
U ponedjeljak ukop tri žrtve s područja Zvornika
Posmrtni ostaci tri žrtve s područja Zvornika, od kojih su dvije neidentifikovane, bit će ukopani na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom kompleksu i šehidskom mezarju Memići-Gornja Kalesija.
Jasminka Knežević: Dokazi Odbrane o nepostojanju službene tajne
Raspisana potjernica za Rankom Grabom
EU prijeti obustavom podrške, VSTV tvrdi da se može finansirati sam