This post is also available in:
Otvaranje depoa. Foto: Ambasada SAD u BiH
Michael J. Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH, naveo je da je depo mjesto pamćenja za one koji žele učiti iz historije.
“Sada u Tuzli, u ‘Podrinje identifikacionom centru’, leži stotine bijelih vreća koje nemaju ni ime. Uskoro će te vreće biti prebačene ovdje, gdje će dobiti počast koja im je oduzeta u životu”, kazao je ambasador.
Prema njemu, dajući prostor žrtvama, osigurava se da se genocid ne ponovi i ne zaboravi.
“Trenutno, nažalost, vidimo sve jače pokušaje da se nanovo ispiše historija od strane onih koji žele da se zlo zaboravi. Oni guraju lažni narativ da je memorijalizacija življenje u prošlosti, a ustvari, poštovanje žrtava i podrška preživjelim je sve suprotno tome”, dodao je ambasador, za koga je ovaj depo korak ka ozdravljenju i budućem pomirenju.
Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, otvaranje depoa je iznimno važno jer će se u njemu nalaziti kosti Srebreničana, te se “majkama više ne može reći da nisu ni imale djecu”.
“Ovo je za nas poseban dan. Mi ćemo svoje kosti najbolje čuvati i njegovati. Ja sam 2013. ukopala dvije koščice mog sina. (…) U ovom zločinu je vršen genocid nad nama, ali kasnije je vršen i genocid nad kostima skrivajući ih, na kraju se sad vrši genocid negiranjem”, rekla je.
Potreba za izgradnjom depoa za smještaj ostataka ujedno pokazuje monstruoznost zločina, kaže Hamdija Fejzić, predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra, ističući važnost rada na memorijalizaciji i njegovanju kulture sjećanja.
“Moramo da pamtimo da iza svake kosti ili određenog ličnog artefakta stoji jedan život ugašen u genocidu”, kazao je.
Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra, govoreći o tridesetogodišnjoj potrazi za kostima ubijenih u genocidu u Srebrenici i radu institucije na čijem je čelu, naveo je kako ne bi uspjeli bez partnera i saveznika.
“Kroz ovaj depo mi sada imamo i mogućnosti da sačuvamo sjećanje na našu priču. Ovo mjesto ovdje postoji od ljubavi i nesposobnosti te ljubavi da nađe kosti onih koje voli. Ono postoji iz želje majki, sestara i kćerki da očuvaju kosti svojih najmilijih”, poručio je Suljagić.
Prema riječima Almase Salihović, glasnogovornice Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, ideja je nastala još 2017. godine, kada je Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) predložila da se stvari iz “Podrinje identifikacionog centra” prebace u Potočare. Ova ideja realizovana je ove godine, saradnjom Memorijalnog centra, Projekta “PRO-budućnost” Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji provodi Catholic Relief Services (CRS).
“Depo je posvećen očuvanju istine, da se genocid nikad nkome ne desi i sjećanje ne izbriše iz pamćenja. Neka ovo otvaranje depoa bude novi korak u borbi za istinu, pravdu i dostojanstvo”, rekla je Salihović.
Izgradnja objekta-depoa počela je u oktobru 2023. godine kako bi se omogućilo adekvatno i dostojanstveno pohranjivanje i očuvanje svih neidentifikovanih ostataka žrtava genocida, što će predstavljati značajan doprinos memorijalizaciji i sprečavanju negiranja genocida, o čemu je Detektor ranije pisao.
