Suđenje

Vujović Ratko i ostali: Zatraženo produženje mjera zabrane optuženima za genocid

12. Januara 2024.15:32
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje mjera zabrane kućnog privora i kontaktiranja sa svjedocima za petoricu bivših pripadnika Vojske Republike Srpske koji su optuženi za genocid počinjen u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice.
Ratko Vujović s braniocem Cvijetinom Adamovićem. Foto: BIRN BiH

Odbrane Ratka Vujovića, Ljubomira Vlačića, Milovana Ognjenovića, Vitomira Pepića i Željka Dupljanina predložile su da se mjere ublaže radi porodičnih i egzistancijalnih razloga.

Nakon što je optužnica potvrđena 4. januara, održano je ročište na kojem je tužilac Tarik Crnkić kazao da i dalje stoje svi razlozi za produženje mjera zabrane, podsjetivši da su one određene nakon što je Tužilaštvo u septembru prošle godine tražilo pritvor kada su osumnjičeni bili uhapšeni.

“Mjere koje tražimo jesu apsolutni minimum koji je potreban da bi se obezbijedilo prisustvo optuženih”, rekao je Crnkić.

Naveo je da postoji opasnost od bjekstva optuženih, od kojih većina nije zaposlena, nema jake veze sa mjestom prebivališta, kao i da žive u blizini granice sa Srbijom. Napomenuo je da Vlačić i Pepić osim bosanskohercegovačkog imaju i državljanstvo Srbije.

“Republika Srbija nije preuzela nijedno krivično gonjenje sa ovom kvalifikacijom”, naveo je tužilac.

Dodao je da su ključni svjedoci komandanti ili saborci optuženih i da je već bilo pokušaja uticaja.

Odbrana Vujovića navela je da je prijedlog Tužilaštva generalan za sve optužene i da navodi tužioca ne stoje kada je u pitanju optuženi. Branilac Cvijetin Adamović predložio je da se mjere ublaže na zabranu napuštanja mjesta boravišta, kako bi Vujović mogao obavljati porodične i egzistancijalne potrebe.

Slično su navele i druge Odbrane, koje su takođe osporavale postojanje osnovane sumnje iako je optužnica potvrđena.

“Kućni pritvor je prestrog. Moglo se razumijeti njegovo određivanje četiri mjeseca za vrijeme trajanja istrage, ali sada nije neophodan”, kazao je Vlačićev branilac Petko Pavlović.

Optuženi Pepić tražio je da mu se dozvoli da dva sata sedmično ode do košnica sa pčelama, jer od toga živi, kao i da na dva dana otputuje u Sloveniju radi regulisanja penzije. Dupljaninov branilac Rade Golić zatražio je da se optuženom omogući odlazak na posao, udaljen 130 metara od kuće, radi izdržavanja porodice.

Tužilac Crnkić izričito se protivio mogućnosti da se optuženima dozvoli napuštanje BiH i da im se ublaže mjere.

Vujović, Vlačić, Ognjenović, Pepić i Dupljanin optuženi su sa Goranom Viškovićem i Vlastimirom Golijanom za ubistva 65 osoba počinjena u julu 1995. na području Šekovića i Vlasenice.

Kako je ranije saopšteno iz Tužilaštva, optuženi su u periodu od 15. do 23. jula 1995. godine učestvovali u zarobljavanju muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, koji su pokušavali preći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, te njihovom zatočavanju i odvođenju na lokaciju gdje su izvršena strijeljanja.

Vujović je optužen kao komandant Petog bataljona Vojne policije Drinskog korpusa, Dupljanin i Višković kao pripadnici te jedinice, Vlačić kao komandant Birčanske brigade VRS-a, Pepić kao zamjenik komandanta Bišinskog bataljona ove brigade, Ognjenović kao komandir čete Vojne policije iste brigade, a Golijan kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a.

Višković je ranije osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina za zločine u Vlasenici i Milićima, a Golijan na 15 godina zatvora za ubistva na vojnoj ekonomiji “Branjevo”.

Povezani članci

Marija Taušan