Petak, 19 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Nehru Ganić. Foto: BIRN BiH

Svjedok Ismet Salčinović ispričao je u Državnom sudu da je do maja 1992. godine bio komandant opštinskog Štaba Teritorijalne odbrane (TO) Breza, kada podnosi ostavku, te na njegovo mjesto dolazi optuženi Nehru Ganića.

On je kazao da je u okviru Štaba postojao odred “Sretno“, kojim je, na prijedlog Ganića, komandovao optuženi Džemal Hadžić.

Prema tvrdnjama svjedoka, početkom sukoba u Ilijašu, u Brezu su počeli dolaziti ljudi iz Ilijaša koji su im pričali o tamošnjim dešavanjima, te je Hašim Spahić, komandant TO Ilijaš stalno tražio pomoć da se suprotstavi napadima srpske strane.

“Kao ispomoć, došla je jedinica TO-a Kakanj, jer su oni jedini zadržali oružje koje su imali prije rata, dok smo mi predali Jugoslovenskoj narodnoj armiji“, rekao je svjedok, te dodao da se ova jedinica potčinila odredu “Sretno“, koji je izmješten na Vlahinje.

Svjedok je ispričao da ništa nije znao o pripremanju akcije 10. juna 1992. godine na selo Čemerno, te je sutradan otišao kod Ganića da mu objasni šta se dešava.

“Nehru je rekao da se to čuvalo u tajnosti i da je akcija uspješno izvedena“, rekao je svjedok.

Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok je rekao da je komandant Opštinskog štaba TO-a Ilijaš bio odgovoran za akciju na Čemernom, jer to nije u zoni odgovornosti TO-a Breza.

Za učešće u napadu na Čemerno optuženi osim Hadžića i Ganića su optuženi bivši pripadnici Teritorijalne odbrane te aktivnog i rezervnog sastava policije – Teufik Turudić, Džemal Smolo, Senad, Haris i Benjamin Sikira, Enes Durak, Mirsad, Nusret i Mirzet Bešlija. Prema optužnici, oni su 10. juna 1992. napali Čemerno – pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine – što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Drugi svjedok Državnog tužilaštva Mirsad (Fadil) Bešlija kazao je da je vojno angažovan prvo kao stražar na seoskim stražama, a potom u Teritorijalnoj odbrani, kojom je komandovao optuženi Mirsad Bešlija. Rekao je da je komanda bila u Brezi, a ispostava u selu Korita.

On je naveo da je dan uoči akcije ispred kuće vidio grupu vojnika u maskirnim uniformama, koji su rekli da su iz Kaknja, te da su otišli prema školi u Koritima.

Svjedok je rekao da nije ništa znao o planiranju ni provođenju akcije na Čemerno, a naknadno je, posredstvom medija saznao za dešavanja u ovom selu, što Vijeće nije dopustilo da iznosi.

Odgovarajući na pitanja braniteljice Lejle Čović, svjedok je kazao da su seoske straže samovoljno organizovali, da su one bile do juna 1992. godine, te da optuženi Mirsad Bešlija nije izdavao nikakva naređenja.

Suđenje se nastavlja 30. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Svjedok tvrdi da nije govorio o zlostavljanju zarobljenika u Pištalinama
Na suđenju za zločine na području Bosanske Krupe, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je negirao da je u istrazi ispričao kako su zarobljenici u Pištalinama premlaćivani i ko je od optuženih u tome učestvovao, tvrdeći da su njegov iskaz sastavili istražioci, a da ga je on potpisao iz straha.
Odbrana traži oslobađajuću presudu za Ramiza Durakovića
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Ramiza Durakovića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Čajniča 1993. godine, zatražila je oslobađajuću presudu.
Ristić Lazar i ostali: Rečeno da će strijeljati ljude
Mijić: Tetak pričao da mu je optuženi zapalio kuću
Radić Pero i ostali: Nema razloga napadati razoružano stanovništvo
Buljubašić i ostali: Otac i sin pronađeni mrtvi u zagrljaju