Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Optuženi i branioci iz predmeta Hadžić i ostali. Foto: BIRN BiH

Zaim Bešlija je izjavio da je u istrazi pogriješio kada je rekao da je četa u Koritima formirana u aprilu 1992., već da je to bilo krajem jula.

“Krajem jula, početkom avgusta, tada je došao Mirsad Bešlija. On je bio odselio i pojavio se odnekle”, rekao je svjedok.

Na podsjećanje da je u istrazi naveo da je u aprilu komandir bio Nusret Bešlija, svjedok je rekao da je njega spomenuo kao predsjednika mjesne zajednice.

Ove i druge razlike u iskazima iz istrage Bešlija je objasnio stresom i povišenim tonovima tokom ispitivanja.

On je ispričao kako je čuvao goveda uoči akcije na Čemerno 11. juna, a da je potom otišao na stražu.

“Na straži se pričalo da treba ljudi da idu u akciju. Nisam vidio ko je otišao”, kazao je Bešlija, dodajući da je sutradan ujutro čuo pucnjeve i vidio dim iz pravca Čemerna.

On je u istrazi naveo da se Mirsad Bešlija pitao za sve, a na suđenju je rekao da je mislio na drugu akciju koja je bila u oktobru. Tužilac Vladimir Simović mu je ukazao da je u istrazi dodao da se spominjalo 30 ubijenih, na šta je svjedok kazao da je to čuo od brata.

“To mi je brat rekao da su učestvovali Kakanjci i Korićani, da su mu Srbi to pričali”, rekao je Bešlija, dodajući da se pričalo da je Durak vodio grupu policajca.

Za učešće u napadu na Čemerno optuženi su bivši pripadnici Teritorijalne odbrane te aktivnog i rezervnog sastava policije – Džemal Hadžić, Teufik Turudić, Džemal Smolo, Senad, Haris i Benjamin Sikira, Enes Durak, Mirsad, Nusret i Mirzet Bešlija te Nehru Ganić. Prema optužnici, oni su 10. juna 1992. napali Čemerno – pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine – što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Na pitanja Odbrana, svjedok Bešlija je potvrdio da ga je brat upozorio kad je bila akcija da ne ide izvan sela. Naveo je da mu nije poznato da je njegov brat javio mještanima Čemernog da se sprema akcija.

On je pojasnio da su u Koritima u početku  organizovali seoske straže i da su se dogovarali međusobno, te da niko nije dijelio oružje, osim što su neki od ranije imali lovačke puške.

Tužilac je pročitao iskaz preminulog svjedoka Mustafe Bešlije, koji je naveo da je držao straže u Koritima a da je komandir čete Teritorijalne odbrane bio Mirsad Bešlija.

On je naveo da je čuo da je vojska iz Korita, Kaknja i Breze išla u akciju na Čemerno kako bi uništila haubice koje su dejstvovale.

“Mirsad Bešlija bi o tome trebao više reći jer je bio komandir. Bio je s vojskom koja je napadala”, kazao je svjedok.

Odbrane su prigovorile na ulaganje ovog iskaza jer umjesto potpisa stoje inicijali svjedoka, kao i na relevantnost.

Predsjedavajuća Minka Kreho prihvatila je prigovore da se saslušavaju svjedoci s posrednim saznanjima, te sugerirsala tužiocu da se zbog velikog broja svjedoka i dužine trajanja postupka fokusira na učesnike akcije.

Suđenje se nastavlja 19. oktobra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao