Vijest

Praznina za životima izgubljenim na Markalama ne prolazi

28. Augusta 2023.13:33
Polaganjem cvijeća, čitanjem poezije nedavno preminulog pisca Marka Vešovića i učenjem molitvi, obilježena je 28. godišnjica zločina počinjenog ispred Gradske tržnice u Sarajevu, kada je od granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) ubijeno 43 građana Sarajeva, među kojima troje djece.
Obilježavanje godišnjice masakra na Markalama. Foto: BIRN BiH

Hasreta Hodžić je i ove godine došla da oda počast Jasmini Hodžić, kćerci muževog brata koja je 28. augusta 1995. godine poginula ispred Gradske tržnice kada je pala granata.

Kako je ispričala, Jasmina je imala 32 godine i trebala je da se uda.

“Svratila je kod prijateljice da porazgovaraju i usput nešto da kupi. Nazvala sam preko radioamatera njenu majku da čujem šta se desilo, doživjela sam nakon vijesti stres. Često se sjetim njenih pisama. Kada god vidim na televiziji godišnjice nekih zločina, ja se nje sjetim”, priča nam Hodžić.

Svake godine na obilježavanje ove godišnjice iz Sjedinjenih Američkih Država dođe Lejla Tričić. Prije 28 godina na ovome mjestu je poginula njena nana Halida Cepić.

“Ona me odgojila. Sjećam se njenih uštipaka, pite i doručaka što je za nas unučad pravila. Ostala je velika praznina u mome životu nakon njenog gubitka, od čega se više nikad nisam oporavila”, kaže Tričić.

Alija Hodžić je tada bio angažovan u Prvoj brigadi policije Stari Grad Sarajevo, čije sjedište je bilo nedaleko od mjesta događaja. Kaže kako su odmah nakon eksplozije istrčali vani, ne razmišljajući da bi mogla pasti još jedna granata, što je bila česta praksa tokom opsade Sarajeva.

“Ne znaš koga prije da uzmeš i strpaš u auto, da ga se vozi u bolnicu i spašava. Noge ti se odsijeku, ne možeš da trčiš, na sve strane krv i tijela. Pomisliš, ‘da mi je mlađeg da spasim prvo’”, priča kroz suze Hodžić.

Šefika Skorupan je ranjena od granate 1993. godine, od kada je u invalidskim kolicima, a 28. augusta 1995. je, kako priča, bila na fizijatriji kada su krenuli da dovoze ranjene.

“Tog dana toliko hitnih slučajeva bilo. Mali auti su dovlačili ranjene. Ja sam samo pogledala i vidjela djevojku, čiji je trup dovučen bez glave. Drugoj je ruka visila na kožici”, prisjeća se Šefika.

Hasreta Hodžić. Foto: BIRN BiH

Sarajevski civili, kako je utvrđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, napadani su snajperskim i artiljerijskim projektilima dok su obrađivali vrtove, kupovali na pijaci ili čistili gradske ulice. Na njih je pucano dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomoći, tramvajima, autobusima ili na biciklima.

Presudama u Haagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđene su bivše političke i vojne vođe Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić. Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomir Milošević osuđen je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

U presudi Miloševiću je navedeno kako je “Vijeće uvjereno da je minobacačka granata, koja je pogodila ulicu u blizini tržnice Markale ispaljena sa teritorije pod kontrolom SRK-a [Sarajevsko-romanijskog korpusa], te da su je ispalili pripadnici SRK-a”.

Tokom 44 mjeseca opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, prema podacima udruženja, je ubijeno više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece.

Jasmin Begić