Četvrtak, 18 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Slobodan Taranjac i drugi. Foto: Sud BiH

Tužilaštvo je uložilo oko 170 materijalnih dokaza, među kojima su dokumenti o statusu optuženih tokom rata, kao i oni koji se odnose na formiranje i rad Kriznog štaba u Prijedoru i Rejonskog kriznog štaba u Ljubiji.

Odbrane su prigovarale na dokumente bez potpisa i pečata, kao i na relevantnost nekih akata. Dragan Međović, branilac prvooptuženog Slobodana Taranjca, ocijenio je da dio dokaza nema veze s optuženim.

“Ovi zapisnici sa sjednica Kriznog štaba opštine Prijedor ne mogu se dovesti u vezu sa prvoptuženim”, rekao je Međović.

On je dodao da je zahtjev građana Mjesne zajednice Donja Ljubija za puštanje mještana iz logora upućen Kriznom štabu u Prijedoru i da su oni bili zatočeni u tom gradu.

Tužilac Izet Odobašić je kazao da Tužilaštvo dokazuje da je prvooptuženi odlučivao o skoro svim oblicima života, te da su Hrvati i Bošnjaci bili prisiljeni napustiti to područje zbog širokog i sistematskog napada.

Dio zapisnika Kriznog štaba u Prijedoru i još nekih akata, kako je napomenuo tužilac, dobrovoljno je predao Taranjac. Optuženi je kazao da je taj materijal sačuvao radi pisanja jedne knjige, a da se iz dokumentacije Kriznog štaba u Ljubiji “vidi šta je radio”.

Tužilac je u dokaze uvrstio i izvode iz matične knjige umrlih za 63 lica – žrtava obuhvaćenih optužnicom.

Odobašić je privremeno povukao prijedlog za uvođenje izvještaja o kriznim štabovima bosanskih Srba, koja je uložena kao dokaz na suđenjima u Haškom tribunalu, nakon prigovora Odbrana da se, bez saslušanja autora tog dokumenta, povređuje pravo Odbrane jer je onemogućena da postavi pitanja.

Slobodanu Taranjcu, Ranku Babiću, Ranku Došenoviću, Zdravku Paniću, Trivi i Milanu Vukiću, Slobodanu Kneževiću i Miloradu Obradoviću sudi se za učešće u nezakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca – koji su bili zatvoreni u Domu u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji – te njihovom mučenju i ubistvima počinjenim krajem jula 1992. godine.

Prema optužnici, Taranjac je bio predsjednik Kriznog štaba u Ljubiji, Došenović pomoćnik komandanta za bezbjednost Šestog ljubijskog bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske, a ostali pripadnici čete iz Miske Glave, odnosno vojne i civilne policije.

Suđenje se nastavlja 10. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Svjedok tvrdi da nije govorio o zlostavljanju zarobljenika u Pištalinama
Na suđenju za zločine na području Bosanske Krupe, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je negirao da je u istrazi ispričao kako su zarobljenici u Pištalinama premlaćivani i ko je od optuženih u tome učestvovao, tvrdeći da su njegov iskaz sastavili istražioci, a da ga je on potpisao iz straha.
Odbrana traži oslobađajuću presudu za Ramiza Durakovića
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Ramiza Durakovića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Čajniča 1993. godine, zatražila je oslobađajuću presudu.
Ristić Lazar i ostali: Rečeno da će strijeljati ljude
Mijić: Tetak pričao da mu je optuženi zapalio kuću
Radić Pero i ostali: Nema razloga napadati razoružano stanovništvo
Buljubašić i ostali: Otac i sin pronađeni mrtvi u zagrljaju