TikTok opasna mreža za porast trenda negiranja genocida u Srebrenici

Narativi koji uključuju negiranje ili odobravanje genocida u Srebrenici, te veličanje presuđenih ratnih zločinaca, počeli su se pojavljivati i na relativno novoj društvenoj mreži TikTok, a polazeći od pretpostavki da TikTok, kao rastuća društvena mreža i platforma koja okuplja mlade ljude, može biti opasna za porast trenda negiranja genocida u Srebrenici, identifikovana je potreba za detaljnim monitoringom i analizom prakse negiranja genocida na ovoj društvenoj mreži, navodi se u nedavno objavljenom Izvještaju.

“Monitoring i prikupljanje štetnog sadržaja kojim se negira genocid u Srebrenici i veličaju ratni zločinci, počinitelji genocida na TikTok-u, koji su bili predmet analize, izvršeno je u tromjesečnom periodu od 17. augusta do 17. novembra 2022. godine. Pretraživanje sadržaja vršeno je na osnovu ranije utvrđenih ustaljenih narativa negiranja genocida u Srebrenici. U Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica iz 2022. godine identifikovani su najčešći oblici negiranja genocida aktivno poricanje, relativizacija, podrška počiniteljima, priznavanje zločina, ali ne i genocida, te prizivanje novog genocida“, stoji u Izvještaju čiji su autori Slađan Tomić i Tarik Moćević.

Na osnovu identifikovanih narativa, detektovanje sadržaja uključivalo je preciznu i sveobuhvatnu pretragu sadržaja na TikTok-u, baziranu na korištenju napredne pretrage sa ključnim riječima koje su uključivale specifične pojmove. Koristeći informacije o najučestalijim narativima kojima se negira genocid u Srebrenici, uočenim u ranijim istraživanjima Memorijalnog centra Srebrenica, uspostavljena je baza ključnih riječi prema kojima je izvršena pretraga. Ona je uključivala pojmove: “genocid”, “genocid u Srebrenici”, “Srebrenica”, “Ratko Mladić” i “Radovan Karadžić”.

Istraživanje uključuje i analizu štetnog sadržaja, odnosno dvije kategorizacije – po vrsti TikTok sadržaja kojim se negira, te po obliku negiranja genocida.

“Istraživanje, stoga, ima za cilj da ponudi osnovne kvantitativne i kvalitativne podatke o trendu negiranja genocida u Srebrenici i veličanju ratnih zločinaca na TikTok-u, te da ponudi odgovore na pitanje koliko se on koristi za promicanje ovih štetnih sadržaja i da li se i kako taj trend može spriječiti“, navedeno je u Izvještaju.

Rast popularnosti i broj korisnika mreže govori i o neophodnosti regulacije štetnih i dezinformativnih sadržaja jer oni, posebno u odnosu s mlađom publikom, mogu dovesti u zabludu, iskriviti sliku stvarnosti, te doprinijeti formiranju stavova i mišljenja baziranih na netačnim ili pogrešno predstavljenim informacijama, navode autori.

Profil na TikTok-u mogu kreirati osobe starije od 13 godina, no sadržaj je dostupan za gledanje i neregistrovanim korisnicima koji imaju instaliranu aplikaciju. Pouzdane informacije o broju korisničkih profila iz BiH ne postoje, ali je pretpostavka zasnovana na drugim podacima da se prati globalni trend i da se broj mladih korisnika ove platforme konstantno povećava.

Za širenje štetnog sadržaja, u konkretnom slučaju predmeta ove analize, negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca, korisnici/e koriste i same nazive naloga.

Analizom je identifikovano mnoštvo naloga koji u svojim nazivima, uz varijacije, sadrže ime Ratka Mladića i Radovana Karadžića. TikTok, naime, dozvoljava korištenje bilo kojeg imena u nazivu profila. Stoga je moguće koristiti i imena osuđenika za ratne zločine i genocid, ili nazive koji pozivaju na nasilje ili povređivanje drugih, pokazala je analiza.

“Tako smo slučajeve aktivnog poricanja genocida u Srebrenici zabilježili u hashtagovima poput: “#srebrenicanijegenocid“, koji se više ne nalazi na ovoj platformi ali koji je, prije brisanja, brojao 25,1 hiljadu pregleda, “#nijebilogenocidausrebrenici“ sa 22 hiljade pregleda, te “#usrebrenicinijebilogenocida“ koji bilježi 2.858 pregleda“, navodi se u Izvještaju.

U trenutku pretrage, navode autori, na TikTok-u je postojalo više od 150 profila koji su u nazivima, uz varijacije, ali u pravilu u pozitivnom kontekstu, sadržavali ime Ratka Mladića.

Neki od naziva profila koji se pojavljuju prilikom pretrage po ključnim riječima su: “Ratko Mladić/koljem muslimane“, “nasibani.grobari/Ratko Mladić“, “srbizasrbe43/Ratko Mladić“, “ratkomladicheroj/Velika Srbija“, “ratkomladicsrpskiheroj/ratkomladicsrpskiheroj“, “ratkomladic12“, “General Mladić“, “mladicratkoratko_mladic_heroj“, “ratkomladic_heroj“, “za_kralja_i_otadzbinu/Ratko Mladic578“, “ratko_mladic18“ i “1995ratkomladic1995“.

“Većina ovih korisnika ima manje od 1.000 pratilaca, ali 15 korisnika, koji u nazivu svog profila koriste ime osuđenog ratnog zločinca, imaju između 1.000 i 10.000 pratilaca. Dakle, 15 korisnika koji koriste ime Ratka Mladića imaju mogućnost emitovanja sadržaja uživo. Jedan nalog koji u nazivu koristi ime Ratka Mladića ima više od 10 hiljada pratilaca. Od 16. augusta do 17. novembra 2022. godine objavljena su ukupno 132 videosnimka u kojima se slavi Ratko Mladić“, pokazao je Izvještaj.

Ova kratka analiza pokazala je da samoregulacija društvenih mreža, u ovom slučaju sve popularnije platforme TikTok, nije dovoljna da ukloni ni približno sve negatorske sadržaje. Baš kao i zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini, i princip automatskog brisanja štetnih sadržaja na TikTok-u uglavnom se pokazao neefikasnim, navodi se u Izvještaju.

Dok se u ukupnom javnom diskursu u regiji izdvaja aktivno poricanje kao najčešći način negiranja genocida u Srebrenici, na TikTok-u najveći dio obuhvata veličanje ratnih zločinaca uz trijumfalizam i prizivanje novog genocida, iako nije zanemarivo ni aktivno poricanje, navode autori Izvještaja.

Prema navodima Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru (CCDH) i u Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2022. godine, društvene mreže – Facebook, Twitter, Instagram, Youtube i TikTok – nisu reagovale na 84 posto objava koje bi se trebale kategorisati kao širenje mržnje, a u svom istraživanju Memorijalni centar srebrenica citirao je i analize Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), koja se bavila sličnim temama.

“Društvene mreže postale ‘sigurno mjesto’ za širenje antisemitizma”, također je jedno od BIRN-ovih istraživanja, koje je citirano u ovom Izvještaju.