Kuzmanović i ostali: Akcija hapšenja i protjerivanja “Mića“ iz Teslića

Dušan Kuzmanović i drugi. Foto: Sud BiH

Miroslav Lazić je ispričao kako je od 23. aprila 1992. godine, nakon opće mobilizacije, bio pripadnik minobacačke jedinice Teslićke brigade Vojske Republike Srpske (VRS). Njihov zadatak, kako je rekao, bio je čuvanje bitnih objekata poput mostova na putnoj komunikaciji Teslić – Banja Luka. Pojasnio je kako tada nije bilo borbenih dejstava, osim kada je bačena bomba na punkt policije, prilikom čega je ranjen jedan policajac, rekavši da je to uradio Suljo Beginović.

Lazić je rekao kako su oružani incidenti počeli 4. maja, kada su upucani pripadnici Teslićke brigade koji su patrolirali na putnoj komunikaciji Tešanj – Teslić, dodavši da je u razmjeni vatre poginuo jedan vojnik.

“To su uradili pripadnici Patriotske lige, to je bila paravojna formacija. Bošnjački narod je bio vojno organizovan kroz Patriotsku ligu i Zelene beretke“, rekao je Lazić.

Lazić se prisjetio kako su u rejon Teslićke brigade došle paravojne formacije “Miće“ sa područja Doboja. Ispričao je kako se iz Orašca, gdje je bio na liniji, vraćao u Štab Teritorijalne odbrane sa dvojicom starješina u kombiju, kada je ispred njih naišla kolona vozila.

“Ispred nas kolona deset do 15 golfova, ispred njih zeleni mercedes. Izašli su nasilno iz auta sa automatskim oružjem na gotovs. Kada su izašli, zaustavili su jednog civila na biciklu i maltretirali ga. Kasnije su ušli u zgradu. Mi smo se okrenuli i vratili u selo“, ispričao je Lazić, rekavši kako su u svakom golfu bila po četvorica pripadnika “Mića“, koji su nosili izviđačke uniforme Jugoslovenske narodne armije (JNA), te da ih je došlo oko 60.

Lazić je dodao da je Dejan Bilanović bio komandant Teslićke brigade, ali da je dolaskom “Mića“ sve išlo linijom Ljubiša Petričević – Ranko Šljuka, te da su se “dalje spuštale naredbe“. Nadležnost nad civilnom policijom je imao Milan Savić, prisjetio se svjedok.

Dolaskom “Mića“ uveden je policijski sat od 23:00 do 8:00 ujutro i urađena opća mobilizacija, čime je broj pješadijskih bataljona, u junu 1992. godine, povećan sa tri na 11, pojasnio je Lazić.

Lazić je rekao kako su “Miće“ ubrzo postale problem u Tesliću te da su, osim Bošnjaka i Hrvata, maltretirali i Srbe. Rekao je da su im se priključili krminalci iz Teslića, te da su odvodili i silovali Bošnjakinje i Hrvatice, ali i jednu Srpkinju. Lazić je rekao kako je štab brigade bio izbačen iz odlučivanja i da je glavni bio Šljuka.

On je rekao kako su Prvi i Treći bataljon Teslićke brigade napravili plan i akciju hapšenja “Mića“, koji su sprovedeni 1. jula. Do 13:00 sati su ih, ispričao je, uhapsili i prebacili u Centar službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka. On je rekao kako je u kasarni bilo oko 80 pripadnika “Mića“.

Lazić je svjedočio na suđenju Dušanu Kuzmanoviću, Predragu Markočeviću i Marinku Đukiću, koji se terete za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Teslića – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima.

Prema optužnici, Kuzmanović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Tesliću, Markočević komandir, a Đukić šef krim-službe.

Na pitanje tužiteljice Enise Adrović, ko je bio načelnik u SJB Teslić, Lazić je rekao kako je “informacija kružila da je odgovoran bio Milan Savić iz SJB Banja Luka“, odgovorivši da je komandir bio Predrag Markočević. Rekao je da je u Društvenom domu bio zatvor koji su oformile “Miiće“. Dodao je kako su Kuzmanović i Markočević nakon protjetivanja “Mića“ otišli u vojne formacije – pješadijske čete, objasnivši kako to znači da su smijenjeni.

Na pitanje Odbrane drugooptuženog Markočevića, Lazić je pojasnio da su “Miće“ bile paravojne formacije jer nisu imale zonu odgovornosti, te da je Petričević bio zapovjednik. Rekao je kako je Markočević išao kod ministra unutrašnjih poslova Stojana Župljanina i tražio pomoć zbog “Mića“.

Stojan Župljanin osuđen je pravosnažno pred Haškim tribunalom na 22 godine zatvora, zajedno sa Mićom Stanišićem 2016. godine. Suđenje Stanišiću i Župljaninu u Haagu počelo je 14. septembra 2009. godine, a 27. marta 2013. izrečena im je prvostepena presuda. Stanišić se u martu 2005. dobrovoljno predao Tribunalu, a do početka procesa i više puta tokom suđenja je bio na privremenoj slobodi u Srbiji.

Vlasti Srbije uhapsile su Župljanina u junu 2008. u Pančevu i od tada je u pritvoru u Sheveningenu. Optužnica koju je Tribunal protiv njih podigao 17. decembra 1999. bila je zapečaćena do 13. jula 2001. godine.

Suđenje će biti nastavljeno 7. novembra.