Suđenje

Ristanić: Za zločine počinjene u Brčkom presuda 22. septembra

5. Jula 2022.15:19
U iznošenju završne riječi pred Državnim sudom na suđenju Đorđu Ristaniću, optuženom za ratni zločin počinjen u Brčkom, Odbrana je zatražila oslobađanje optuženog od krivične odgovornosti, konstatujući kako optužnicom nije ispunjen nijedan od uslova da bi on bio osuđen.

Đorđe Ristanić. Foto: BIRN BiH

Braniteljica Lejla Čović je u nastavku iznošenja završne riječi kazala kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije predočilo nijedan dokaz na osnovu kojeg bi se moglo utvrditi da je Đorđe Ristanić predsjedavao sjednicama Ratnog predsjedništva u Brčkom kao kolektivnog organa, niti da je slao pozive za održavanje sjednica.

“Odbrana je dokazala van razumne sumnje da su odluke Ratnog predsjedništva u Brčkom donošene većinom glasova, po principu ‘jedan čovjek – jedan glas’”, rekla je Čović, dodavši kako je njen branjenik bio jedan od članova Ratnog predsjedništva i da nije birao ostale članove.

Čović je dodala kako Ratno predsjedništvo nije bilo nadređeno vojnim i policijskim formacijama na području Brčkog, niti da im je pružalo logističku ili neku drugu vrstu pomoći. Ona je kazala kako ne postoji nijedan dokaz da je Ratno predsjedništvo imenovalo komandni i rukovodni kadar u vojsci i policiji.

“Ne postoji odluka Ratnog predsjedništva o imenovanju Draga Veselića za načelnika Policije”, navela je kao primjer Čović.

Dodala je kako je koordinacija policijskih snaga išla linijom Služba javne bezbjednosti Brčko (SJB), Centar javne bezbjednosti Bijeljina (CJB) i Republičko ministarstvo unutrašnjih poslova (RMUP).

Govoreći o koordinaciji vojnih snaga na području Brčkog, Čović je rekla kako su isti koordinirali svoje akcije u saradnji s vojnim jedinicama, kojima je bila nadređena komanda u Tuzli.

Kazala je da Đorđe Ristanić nije imao nikakvu ulogu u dolasku paravojnih formacija, poput “Mirkovih četnika”, na područje Brčkog.

“Niko od svjedoka, uključujući Mirka Blagojevića, nije rekao da je Ratno predsjedništvo koordiniralo dolaskom paravojnih formacija”, kazala je Čović.

Čović je rekla kako je Ratno predsjedništvo imalo ulogu civilnog organa vlasti, te da Tužilaštvo nije napravilo distinkciju između Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva, kao svojevrsnih kolektivnih tijela. Ona je navela kako je u tom periodu formiran i Izvršni odbor, koji je bio nadležan za koordinaciju vojnih i civilnih organa vlasti. Dodala je kako niko od predstavnika civilne vlasti nije mogao davati uputstva o mobilizaciji.

Ristanić je, kao nekadašnji predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, optužen da je u periodu od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata – ubistvima, zatvaranjem, mučenjima i drugim djelima.

Kada je riječ o kontroli kretanja na području Brčkog te izdavanju propusnica, Čović je kazala kako su one izdavane na osnovu odluke Ratnog predsjedništva i Srbima, te se pozvala na materijalne dokaze koji pokazuju da je propusnica izdata i Branislavu Filipoviću, pripadniku paravojne formacije “Mirkovi četnici”, dodavši kako te propusnice ne ispunjavaju elemente diskriminacije.

Čović je rekla kako nije postojala odluka Ratnog predsjedništva o osnivanju zatočeničkih objekata na području Brčkog, od kojih je, prema svjedočenjima, najzloglasniji bio logor “Luka”. Dodala je kako se iz iskaza svjedoka može zaključiti da je nadležnost nad ovim logorom imala policija, jer su, prema svjedocima, ispitivanja vršili policajci Dragan Tešić i Petar Kaunović.

Govoreći o dokumentu pod naslovom “Pregled događaja i stanja sa ocjenom postignutog stepena izvršenja” s potpisom Đorđa Ristanića, Čović je kazala kako Tužilaštvo BiH nije dostavilo nijedan materijalni dokaz kojim bi dokazalo ko je sačinio ovaj dokument, niti dokaz o njegovoj autentičnosti i autoru.

Ona je napomenula kako su optuženog Ristanića, nakon što je ovaj dokument u Ratno predsjedništvo na Pale odnio doktor Milenko Vojnović, kojeg su zvali “doktor Beli”, lišili slobode pripadnici paravojnih formacija, dodavši kako bi Ristanić, da je imao nadležnost nad policijom i vojskom, tražio procesuiranje tih osoba.

Čović je nakon izlaganja završne riječi zatražila oslobađujuću presudu. Predsjedavajući Sudskog vijeća Šaban Maksumić je rekao kako je tokom ovog sudskog procesa, koji je počeo 15. marta 2016. godine, saslušano 148 svjedoka i uloženo više od 300 materijalnih dokaza.

Presuda u ovome predmetu će biti izrečena 27. septembra.

 

Jasmin Begić