Obraćanje Michelle Bachelet, visoke komesarke UN-a za ljudska prava, u Sarajevu. Foto: BIRN BiH
Bachelet je prva visoka komesarka UN-a za ljudska prava koja je posjetila Bosnu i Hercegovinu nakon 1998. godine i tokom svoje posjete sastala se s brojnim zvaničnicima, ali i predstavnicima Institucije ombudsmana za ljudska prava, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Tužilaštva BiH, međunarodne zajednice, porodica žrtava, te civilnih organizacija koje rade na izgradnji mira i zaštiti ljudskih prava.
“Većina ljudi s kojima sam se sastala žali se na stalnu diskriminaciju. (…) To utječe na njihova građanska i politička prava, uključujući i prava izbora, kao i ekonomska, kulturna i društvena prava”, rekla je Bachelet u obraćanju novinarima i pojasnila kako BiH ima zakon kojim je diskriminacija po bilo kojem osnovu zabranjena, ali da je ključna primjena tog zakona i aktivan angažman političkih čelnika, kako bi se eliminisali svi oblici diskriminacije i inkluzivno društvo.
U razgovorima tokom boravka u BiH se informisala i o narušavanju prava novinara, a predstavnici civilnih organizacija istaknuli su zabrinutost za prijetnje koje dobijaju novinari koji istražuju korupciju ili osporavaju dominantni politički narativ.
Bachelet je kazala i kako je potrebno spriječiti glorifikaciju ratnih zločinaca i poricanje ratnih zločina, te kako je zabrinuta zbog negiranja genocida u Srebrenici, koje smatra posebnom vrstom govora mržnje. Podsjetila je na presudu Suda BiH u predmetu “Sladojević i ostali”, kojom su tri osobe osuđene nepravosnažno zbog poticanja na mržnju.
“Govor mržnje nema mjesta ovdje. Želim ohrabriti sve političare da promijene svoju retoriku i fokusiraju se na promovisanje prava svih ljudi širom zemlje, kako bi izgradili inkluzivnu i demokratsku budućnost zasnovanu na jednakosti svih građana”, dodala je Bachelet.
Govoreći o ratnim zločinima, ona je potcrtala kako je važan rad tužilaštava i saradnja zemalja regije kako bi svi počinioci ratnih zločina, posebno seksualnih zločina, bili izvedeni pred lice pravde. Posebno ju je dojmila posjeta Memorijalnom centru u Potočarima, gdje je razgovarala s jednom od majki Srebrenice, o njenoj potrazi za 16-godišnjim sinom.
“Plakale smo zajedno i također se nadam da će jednog dana naći ostatke svog sina i da nikada ne zaboravimo tragediju koju su tamo preživjeli”, rekla je Bachelet.
Komentirala je i rad nezavisnih pravosudnih institucija, kazavši kako je njihova uloga važna da bi kolektivna krivica bila prevaziđena i da su suđenja za ratne zločine ključna jer dovode do pomirenja.
“Tek kada se zemlja pomiri sa svojom prošlošću, može krenuti naprijed. (…) Tužioci su me uvjerili da traže nestale osobe, ratne zločince i ja ih molim da nastave svoj rad kako bi svi odgovarali, naravno sve u skladu s međunarodnim standardima”, dodala je visoka komesarka UN-a za ljudska prava.
Bachelet smatra i da je malo napretka ostvareno u oblasti reparacije žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama, te kako za te kategorije stanovništva mora postojati adekvatno pravo na lijek. Prema njenim riječima, reparacije su nedovoljne, nekada i ne postoje jer počinioci zločina nisu u mogućnosti isplatiti ih, zbog čega smatra da je neophodno uspostaviti fond za odštetu žrtvama i porodicama nestalih osoba. Iskazala je i zabrinutost što sudovi širom BiH odbijaju zahtjeve za naknadu štete zbog zastare, te smatra da zbog toga žrtve bivaju kažnjene finansijski, ali i ponovnim proživljavanjem traume jer su tražili pravdu.
Ipak, u pojedinim koracima koje je BiH prešla na svom putu, Bachelet vidi napredak i nada se da će u budućnosti biti uspostavljeni mehanizmi kojim će biti prevaziđeni problemi s kojim se bh. građani suočavaju.
“Raznolikost ove zemlje je jedna od njenih najvećih prednosti, vidim veliki potencijal za BiH i svi zaslužuju živjeti u sigurnosti, uz poštivanje ljudskih prava”, zaključila je visoka komesarka UN-a.
