Purić i ostali: Prvi svjedoci Odbrane o ubistvima zarobljenih vojnika saznali naknadno

Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Mevludin Berberović, svjedok Odbrane prvooptuženog Ibrahima Purića, svjedočio je o sredstvima komunikacije 325. brdske brigade ABiH korištenim 1993. i 1994. godine, kazavši da su se štab i centar veze ove brigade nalazili u jednoj kući. Posvjedočio je da, kao načelnik štaba ove brigade, nije imao telefon u prostorijama koje je koristio, kao ni komandant brigade, nego da su za komuniciranje koristili centar veze u podrumu kuće.

Na pitanje Envera Baždara, branioca prvooptuženog, o zarobljenim i ubijenim vojnicima HVO-a, svjedok je rekao da je o tome čuo tek nakon akcije, ali da ne zna od koga. Tužilac Ivan Matešić je konstatovao kako je svjedok ranije govorio drugačije o saznanjima da su vojnici zarobljeni, te ga pitao da li je spreman na suočavanje sa svjedokom koji tvrdi drugačije, na šta je Berberović odgovorio da jeste.

“Pričalo se da je bilo zarobljenih, ubijenih, kada sam prešao u korpus, 1994. ili 1995., nisam siguran”, pojasnio je Berberović.

Odgovarajući o sredstvima komunikacije, svjedok je tužiocu kazao i da nije postojao PTT telefon, nego žičana veza u komandi 325. brigade ABiH.

Drugi svjedok Safet Sivro posvjedočio je da stanuje u Počulici, u kući koja je služila kao komanda 325. brigade ABiH. On je rekao da je tokom rata tu dolazio povremeno, kako bi kontaktirao brata u Kruščici i da je za to koristio centar veze u podrumu kuće.

U sudnici je pročitan i iskaz preminulog svjedoka Envera Purića, brata prvooptuženog koji je u vrijeme akcije, kao pripadnik 27. brdske brigade ABiH, boravio u blizini komande 325. brigade. U iskazu koji je pročitao branilac, svjedok je kazao da je o zarobljavanju vojnika, zločinu i činjenici da je njegov brat osumnjičen za taj slučaj prvi put čuo od kolege nakon što se vratio kući.

Tužilac je konstatovao da bi sa svjedokom, da se nalazi u sudnici, razjasnio kako to da nije čuo o zarobljenim vojnicima s obzirom na to da je razgovarao s tri zarobljenika HVO-a, kao i da je vodio istragu o pljački u Križančevom Selu.

Za ubistva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali, kao i dva civila – žene hrvatske nacionalnosti, počinjena prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. decembra 1993. godine, optuženi su Ibrahim Purić, Nijaz Sivro, Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović.

Prema optužnici, Purić je bio komandant 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Tarahija komandant Trećeg bataljona ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici komandanta, a ostala četvorica pripadnici brigade.

Branilac Baždar je kao dokaz predložio i čitanje dnevnika Derviša Varupe, koji je pozvan kao svjedok Odbrane Nijaza Sivre. Vijeće je odlučilo da će ovaj dokaz naknadno pregledati, a da će Odbrana prvooptuženog ispitati svjedoka pred Sudom o okolnostima iz ovog dnevnika.

Odbrana Almira Sarajlića predložila je medicinsko i kriminalističko vještačenje o navodima iz optužnice. Matešić je prigovorio prijedlogu za kriminalističko vještačenje, te će Sud naknadno donijeti odluku o ovom i drugim prijedlozima Odbrana.

Naredno ročište zakazano je za 8. juli 2022. godine.