Vijest

Ganić i ostali: Šta trebate znati o optužnici u predmetu “Dobrovoljačka”

Detalj sa protesta ispred ambasade Velike Britanije u Sarajevu nakon zadržavanja Ganića u ovoj zemlji u martu 2010. godine. Foto: EPA/FEHIM DEMIR

Ganić i ostali: Šta trebate znati o optužnici u predmetu “Dobrovoljačka”

17. Maja 2022.13:16
17. Maja 2022.13:16
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine objavilo je nakon potvrđivanja optužnicu u predmetu “Dobrovoljačka” protiv Ejupa Ganića i još devet osoba, iznoseći po prvi put zvanične informacije o njenim detaljima.

Tekst optužnice pokazuje da tužioci deset rukovodećih osoba gradske odnosno tadašnje vlasti Republike BiH terete za napad na kolonu suprotno zvaničnim dogovorima o mirnom povlačenju te ubistva, ranjavanje, zatočenje i mučenje civila i vojnika u Sarajevu.

Ovo su tri stvari koje trebate znati o tekstu optužnice u predmetu “Dobrovoljačka”.

Optuženi po komandnoj odgovornosti


Ejup Ganić. Foto: BIRN BiH

Optužnica u predmetu “Dobrovoljačka” tereti optužene po komandnoj odgovornosti, i to Ejupa Ganića kao člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Zaima Backovića kao člana operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH, Hasana Efendića, kao komandanta Republičkog štaba Teritorijalne odbrane, Hamida Bahtu kao komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Stari Grad Sarajevo, Fikreta Muslimovića kao načelnika bezbjednosti u Republičkom štabu Teritorijalne odbrane, Jusufa Pušinu kao pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Republike BiH i načelnika Štaba Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH, Bakira Alispahića kao načelnika Centra službi bezbjednosti Sarajevo i člana Štaba MUP-a Republike BiH.

Državno tužilaštvo optužilo je i Enesa Bezdroba kao načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Stari Grad, Ismeta Dahića kao komandira Policijske stanice Stari Grad i Mahira Žiška, bivšeg načelnik Biroa za istraživanje ratnih zločina.

Kako se navodi u optužnici, svako od njih je, za vrijeme obavljanja dužnosti, odnosno funkcija te u okviru svojih ovlaštenja, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe Ženevskih konvencija tako što su planirani, podstrekavali, naredili i izvršili napad na nebranjenju mješovitu kolonu vojnika i civilnih lica zaposlenih u bivšoj kasarni JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN).

Optužnica navodi izdavanje naredbe o napadu na kolonu


Jusuf Pušina ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Optuženi, prema Tužilaštvu BiH, nisu spriječili ubistva i ranjavanja civila i vojnika, propustili su da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima te su propustili da spriječe mučenja i nečovječna postupanja i pomagali učiniocima nakon izvršenih djela.

Ganić je, prema optužnici, suprotno odluci Predsjedništva BiH od 27. aprila 1992. godine i dogovoru o načinu i pravcu mirne evakuacije komande i civilnih lica u pravcu Lukavice, kontinuirano i u više navrata se protivio tom dogovoru, podstrekao rukovodni kadar Teritorijalne odbrane Republike BiH, među kojima Backovića da naredi da pripadnici Teritorijalne odbrane napadom presijeku i zaustave kolonu JNA.

Tužilaštvo smatra da su optuženi morali znati da bi takav napad mogao rezultirati smrću i ranjavanjem učesnika kolone. Za Ganića se navodi da nije imao ovlaštenje da mijenja dogovor koji je postignut s predstavnicima UNPROFOR-a i Evropske zajednice.

Backović je, prema optužnici, putem radioveze protivpravno naredio pripadnicima Teritorijalne odbrane da kolonu napadnu i zarobe sva lica, znajući da može doći do ubistava, ranjavanja i nečovječnog postupanja, na šta je pristao, te su pripadnici Teritorijalne odbrane izvršili naređenje, presjekli kolonu, a potom su počinjena ubistva i ranjavanja. Razoružani pripadnici JNA su zarobljeni te fizički i pshički zlostavljani, udarani kundakom puške, šakama, nogama po cijelom tijelu, a naročito u predjelu glave, leđa i bubrega. Optužnica navodi da su se optuženi odnosili naročito ponižavajuće prema svim zarobljenim pripadnicima JNA, od kojih su neke tjerali i da se skinu u donji veš, nanoseći im namjerno snažne tjelesne i duševne bolove i patnju.

Tužilaštvo navodi više lokacija zatočenja


Tužilaštvo i Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Podređene osobe optuženog Bahte su, prema optužnici, zajedno s pripadnicima MUP-a bili zaduženi za obezbjeđenje dijela planirane trase izvlačenja na području općine Stari Grad, a kao komandant Štaba Teritorijalne odbrane Stari Grad naredio je podređenima da preživjele civile i vojnike sprovedu i zatvore u prostor zgrade DTV “Partizan”, poznatije kao “FIS”, a pojedine u sjedište svog Štaba, gdje ih je saslušavao.

Efendić, iako je, prema optužnici, znao da su zarobljenici zlostavljani na razne načine jer je lično obilazio “FIS”, svakodnevno boravio u zgradi Predsjedništva i na petom spratu Centralnog zatvora, prisustvovao njihovom ispitivanju i nečovječno se ponašao prema njima, čime je ohrabrivao svoje potčinjene. U optužnici se za Efendića navodi da je jednom zarobljenom pukovniku, čiji identitet je u objavljenom dokumentu zaštićen, rekao da mu nema spasa i kako “ste svi vi stoka i životinje”, psujući mu i nazivajući ga pogrdnim nazivima.

Osim “FIS-a”, kao mjesta gdje su bili zatočeni preživjeli civili i pripadnici JNA, optužnica navodi i prostorije Štaba Teritorijalne odbrane u zgradi Predsjedništva i peti sprat Centralnog zatvora u Sarajevu. U dijelu optužnice koja se odnosi na Efendića, navodi se da je jednog civila i jednog oficira iz prostorija FIS-a odveo i zatvorio u hotel čiji naziv je anonimiziran u objavljenom dokumentu, “gdje ih je držao kao taoce oko deset dana, a sve u namjeri da njihovim životima garantuje razmjenu” osobe koja se nalazila na teritoriji pod kontrolom Teritorijalne odbrane Srpske Republike BiH.

Muslimović, prema optužnici, nije poduzeo korake iz svoje nadležnosti da identifikuje počinioce ubistava, ranjavanja i nečovječna postupanja, kao ni Pušina, Alispahić, Bezdrob i Dahić.

Za Bezdroba i Dahića se navodi da su svojim nečinjenjem propustili da u skladu s tada važećim zakonima preduzmu radnje na dokazivanju izvršenih djela, obezbjeđenju dokaza i identifikovanju izvršilaca, kao i da su propustili da obezbijede lica mjesta ubistava i ranjavanja oštećenih. Tekst optužnice navodi da su tijela pojedinih ubijenih ostala na licu mjesta nekoliko dana, a tijelo jednog ubijenog pukovnika JNA odneseno je i ekshumirano 1999. godine na Zlatištu. Navodi se i da nisu prema pravilima u Dnevnik događaja evidentirali dešavanja o napadu na kolonu 3. maja 1992. godine “postupajući s istim ciljem da pomognu počiniocima da ostanu neotkriveni”.

Žiško je, kako se navodi, ispitivao i zlostavljao zarobljene, među kojima i pukovnika kojem su prilikom ispitivanja ispred očiju držali reflektor s jakim svjetlom.

Sud BiH je 13. maja potvrdio optužnicu, a uskoro bi se optuženi trebali izjasniti o krivici.

Emina Dizdarević