Šemsudin Mehmedović. Foto: BIRN BiH
Pravobranilac Sead Zukanović je naveo da privođenje Mehmedovića 19. jula 2013. godine u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i njegovo ispitivanje, koje je trajalo tri sata, ni u kom slučaju ne može prouzrokovati štetu u visini koju traži tužitelj.
“To što su protiv tužitelja provođene istražne radnje i što je nedvojbeno utvrđeno da protiv tužitelja nije nikad podignuta optužnica niti je donesena presuda u krivičnom postupku, ne znači da Tužilaštvo i policija ne mogu preduzimati radnje u cilju sprečavanja najtežih oblika krivičnih djela”, kazao je Zukanović, dodavši da su postojali osnovi sumnje protiv Mehmedovića, imajući u vidu činjenicu da je tokom 1992. godine obavljao dužnost načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tešanj.
Pravni zastupnik Nermin Vila je rekao da je nesporno dokazana osnovanost tužbenog zahtjeva, prema kojem je Mehmedović tužio državu za naknadu štete od 30.000 konvertibilnih maraka (KM) zbog nezakonitog postupanja institucija i njenih službenika tokom provođenja, istrage i hapšenja.
“U SIPA-i i po Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) nema pozivanja na razgovor. Tužitelj je nezakonito uhapšen i saslušan u svojstvu osumnjičenog, nezakonito – i to je predmet ovog postupka”, kazao je Vila, dodavši da tužitelju sam postupak, koji je zakonit, nikada ne bi bio sporan te da je uvijek spreman za saradnju u cilju dokazivanja svoje nevinosti.
Mehmedović je u septembru 2020. godine tužio BiH, a u septembru 2021. Državni sud je odbio njegov zahtjev za naknadu štete, koju je tražio zbog duševne boli izazvane hapšenjem i istragom za ratne zločine počinjene u Tešnju koja se vodila protiv njega.
Vila je tokom iznošenja završne riječi naveo da su dokazali kako je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan te da su šest godina trajale istražne radnje, tokom kojih je tužitelj pretrpio tešku duševnu bol. Dodao je da je tužitelj dokazao da su ispunjeni svi uslovi za naknadu štete. On je predložio da se usvoji tužbeni zahtjev te da se Sud prilikom odmjeravanja visine štete, usvajanjem tužbenog zahtjeva, koristi praksom vrhovnih sudova Federacije BiH i Republike Srspke.
Zukanović je rekao da je Apelaciono vijeće Suda BiH u odluci od 9. decembra 2021. godine jasno navelo da je SIPA prema tužitelju primijenila strožiju mjeru od propisane ZKP-om i da se prema osumnjičenom prvenstveno upućuje poziv pa tek onda privođenje, te da je to jedina nezakonitost organa gonjenja.
“Tužena (država BiH) posebno prigovara iskazu svjedoka Sanide Hajlovac s obzirom da se radi o subjektivnom viđenju same kćerke tužitelja prilikom njegovog privođenja”, naveo je Zukanović, dodavši da informacije objavljene na pojedinim stranicama medija predstavljaju slobodu izražavanja.
Tužitelj je naveo da u ovoj pravnoj stvari nije tužio medije, nego organe gonjenja, te predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev koji potražuje naknadu nematerijalne štete od 30.000 KM, te da tužitelju dosudi, zbog pogrešne mjere obezbjeđenja osumnjičenog, iznos od 100 KM, kao i da se tuženoj nadoknade troškovi postupka u iznosu od 3.150 KM.
Odluka će biti naknadno donesena.
