Analiza

Pravosuđe zatečeno sankcijama za tužioce i sudije

Gordana Tadić. Foto: BIRN BiH

Pravosuđe zatečeno sankcijama za tužioce i sudije

15. Aprila 2022.17:18
15. Aprila 2022.17:18
Dok pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini pokušavaju pronaći odgovarajući odgovor na uvedene i najavljene sankcije protiv sudija u tužilaca, sagovornici uključeni u praćenje rada pravosuđa kažu kako sankcije vraćaju u fokus problem blage kaznene disciplinske politike i integriteta.

Prema saopćenju objavljenom na stranici Ministarstva finansija SAD-a, Tadić je kao “odgovorna ili saučesnica direktno ili indirektno učestvovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu”.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kazao je na dan sjednice Vijeća u srijedu da je pred kraj prošle godine imao sastanak s predstavnicima Ambasade SAD-a, koji su ga upoznali kako će u skladu sa obimom svojih informacija donijeti odluke “kojima će određeni broj građana, državljana BiH, staviti pod sankcije”.

“Do jučer nije bilo nosilaca pravosudnih (…) kojima su izrečene sankcije, jučer se to desilo, a reći ću vam da je i tada od predstavnika Američke ambasade bilo nagovještaja da će vjerovatno biti i nosilaca pravosudnih funkcija koji će biti podvrgnuti sankcijama”, rekao je Lagumdžija, dodavši da je i tada zatražio od Ambasade da se ovlaštenim organima u Bosni i Hercegovini pruži što više informacija na osnovu kojih bi mogla biti provedena istraga od pravosudnih institucija.

Na sjednici je donesen i zaključak o zajedničkom obraćanju Vijeća javnosti, u kojem se navodi “da je upravo jedan od činjeničnih navoda za uvođenje mjera zabrane protiv tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić i disciplinski prekršaj, koji je upravo institucija VSTV-a BiH utvrdila u pravosnažno okončanom disciplinskom postupku, kojim je imenovana razriješena dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH”.

Kako je navedeno, Ambasada SAD-a u BiH pozvana je da sva dodatna saznanja i informacije koje su bile povod donošenja mjera razmijeni sa Uredom disciplinskog tužioca (UDT) i Tužilaštvom BiH zbog procesuiranja i “utvrđivanja moguće odgovornosti za devijantna ponašanja nosilaca pravosudne funkcije”.

“Razmjena informacija u ovom i drugim slučajevima, kao vid saradnje sa SAD-om, jeste od ključnog značaja za institucionalnu provjeru svih potencijalnih navoda o bilo kojem obliku nepravilnosti, kako u radu nosilaca pravosudnih funkcija, tako i u postupanju svih drugih građana, čime ćemo zajednički doprinijeti dodatnom jačanju pravosuđa i vladavini prava u BiH, te ujedno i jačanju povjerenja u institucije sistema”, navodi se također u saopćenju.

VSTV i Tužilaštvo BiH trebaju tek da se izjasne kako bi sankcije za Tadić koja je još uvijek tužiteljica mogle uticati na njen rad tokom kojeg se podrazumijeva saradnja sa institucijama SAD-a u procesuiranju, sada kada je na njihovoj listi sankcija.

Odustajanje od optužbe za naknadu stanovanja


Sjednica VSTV-a. Foto: BIRN BiH

Za Tadić se u objašnjenju odluke o sankcijama navodi i da je “navodno naplaćivala državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”, kao i da je koristila svoju poziciju da promoviše lične i porodične interese.

Tokom prošle godine Ured disciplinskog tužioca je pokrenuo postupak protiv Tadić, ali je disciplinski tužilac odustao od tačke koja se odnosi na stan. Sredinom septembra 2021. godine Drugostepena disciplinska komisija potvrdila je odluku Prvostepene komisije o njenoj smjeni s pozicije glavne državne tužiteljice, te je premještena na mjesto tužiteljice.

Govoreći o tački koja je povučena iz tužbe, glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević je za BIRN BiH kazala da je Tadić tada dostavila dokaz kojim je povukla zahtjev za potraživanje naknade korištenja stana za period koji je obuhvaćen disciplinskom tužbom.

“Ured je povukao disciplinsku tužbu u dijelu koji se odnosi na povlačenje tužbe pred sudom vezano za naknadu iz radnopravnog odnosa koji se odnosi na zakup stana u trenutku kada smo dobili od suprotne strane dokaze koji su potvrđivali da je tužiteljica blagovremeno, po saznanju da je tužba podnesena, za period koji je bio obuhvaćen tužbom, zatražila od punomoćnika da se ta tužba povuče”, pojasnila je Kurspahić-Nadarević.

Mirjana Marinković-Lepić, članica Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, kaže da su sankcije protiv Tadić još jedan udarac za ugled pravosuđa i da se odnose upravo na ono zbog čega je vođen disciplinski postupak koji je odnosi na zloupotrebu automatskog sistema za dodjelu predmeta.

Tadić se teretila za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveza i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Marinković-Lepić smatra da bi odgovornost Tadić trebalo ispitati još jednom u slučaju da “postoji još informacija koje bi se mogle proširiti na neke druge povrede” ili uključivanje Tužilaštva BiH u slučaju postojanja krivične odgovornosti.

“Treba vidjeti iz disciplinskog prekršaja da li ima elemenata krivične odgovornosti. Tu je mogućnost da se još jednom problematizira taj slučaj i da se vidi zloupotreba CMS sistema. Postavlja se pitanje kako je pravda dijeljena, da li je zadovoljen princip nepristrasnosti i zakonitosti. Tu postoji mogućnost da se vidi da li je to što je ona radila krivično djelo i da li ima krivične odgovornosti i da se krivično procesuira”, kaže Marinković-Lepić.

Blaga kaznena politika


Mervan Miraščija. Foto: BIRN BiH

Za Mervana Miraščiju iz Fonda otvoreno društvo sankcije ukazuju na sve na šta su godinama ukazivale nevladine i međunarodne organizacije o problemima zarobljenog pravosuđa.

“Znamo konačnu odluku, a konačna odluka jeste da je tužiteljica Tužilaštva BiH pod sankcijama, i ona i njena porodica, i da to praktično dokazuje sa kakvim problemima se pravosuđe BiH susreće, odnosno da je direktno pod kontrolom političkih i ekonomskih elita”, govori Miraščija.

Prema njegovim riječima, pitanje zarobljenosti pravosuđa dovodi u pitanje sva načela vladavine prava – od transparentnosti, preko procedura postavljanja, integriteta te profesionalnosti.

“Sve je dovedeno u pitanje (…) Vidjet ćemo kako će na osnovu informacija reagovati pravosudni organi, što interno što eksterno”, dodao je Miraščija.

Kako kaže Kurspahić-Nadarević, razlozi zbog kojih su izrečene sankcije protiv Tadić obuhvataju opis disciplinskih prekršaja za koje je utvrđena odgovornost u disciplinskom postupku koji je vođen pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i koji je rezultirao odlukom protiv Tadić.

“Radi se o novonastaloj situaciji koju nismo imali u BiH do sada u pogledu nosilaca pravosudnih funkcija i sankcija protiv njih i bilo bi zaista neprofesionalno i protivno principima na kojima vidite da Ured disciplinskog tužioca funkcioniše. Ono što je jedino sigurno da niko ne može odgovarati za nešto za šta je već utvrđena odgovornost”, kaže Kurspahić-Nadarević.

Raniji izvještaji međunarodnih organizacija kritikovali su kaznenu politiku VSTV-a opisujući je blagom. Takve stavove su pred parlamentarnom komisijom ponovili i disciplinski tužioci, prisjeća se Marinković-Lepić.

“Smatram da su preblage, zato što sudije i tužioci moraju biti moralne vertikale i sve ono što nije u skladu sa dignitetom njihove profesije treba da bude itekako kažnjeno. (…) Blage su zato što vidimo u kakvom nam je stanju u pravosuđe, što vidimo afere koje se dešavaju, a njihove profesije zahtijevaju da budu čisti ko suze”, dodaje ona.

VSTV nije odgovorio na pismeni upit BIRN-a BiH na koji način će reagovati na sankcije s obzirom da je Tadić zaposlenica Tužilaštva BiH i da li su sankcije dovele do narušavanja reputacije i integriteta.

Tužioci i sudije u BiH mogu odgovarati za narušavanje ugleda funkcije svojim ponašanjem ali pravosuđe sada treba da se odredi kako na to utiču sankcije.

Vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar. Glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić potvrdio je da je formiran predmet u kojem se vrše provjere za fizičke i pravne osobe iz BiH koje su obuhvaćene međunarodnim sankcijama, pa će se i prema navedenim osobama na taj način postupati.

Emina Dizdarević