This post is also available in:
Milenko Živanović svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu, oktobar 2013. Screenshot: MKSJ.
Suđenje Živanoviću počinje 30. maja, odlučeno je na današnjem pripremnom ročištu u Višem sudu u Beogradu.
Živanović je bio komandant Drinskog korpusa u vrijeme ofanzive na Srebrenicu u julu 1995. godine, koja je završila ubistvom više od 7.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka, i protjerivanjem oko 40.000 žena, djece i staraca.
Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji ga je u decembru 2021. godine optužilo da je naredio prisilno preseljenje civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti i učestvovao u njihovom prisilnom preseljenju iz Srebrenice.
Pripremna ročišta u Srbiji uoči suđenja su zatvorena za javnost i medijima nije dozvoljeno da na njima prisustvuju.
Jovana Kolarić, istraživačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, kaže da je slučaj Živanović značajan jer do sada u Srbiji “nije vođen nijedan postupak” protiv visokih oficira VRS-a.
Ona ističe da je ovo takođe značajno jer će biti tek treći slučaj u vezi sa Srebrenicom koji će se voditi pred sudovima u Srbiji, izuzimajući sporazum o priznanju krivice u predmetu protiv Brana Gojkovića, bivšeg pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS-a.
Nedjelju dana nakon što je optužen u Srbiji, protiv Živanovića je optužnica podignuta i u Bosni i Hercegovini, a tereti ga za planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa u rasprostranjenom i sistematskom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Srebrenice i Žepe 1995. godine.
Optužnica u BiH ga tereti i da je naredio artiljerijske napade na civile u Srebrenici, ali u optužnici podignutoj u Srbiji ova djela se ne spominju, napominje Kolarić.
Ona naglašava da “nije logično da se vodi istraga protiv visokorangiranog oficira, a da tužilaštva (Srbije i BiH) međusobno ne razgovaraju o tome”.
Na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju istaknut je značaj Živanovićeve uloge i naredbe koje je dao, dodaje Kolarić.
“Jedno od tih naređenja je i ono od 2. jula 1995. godine za operaciju Krivaja ’95 koje je podrazumijevalo operacionalizaciju Karadžićeve Direktive broj 7 kojom je naložio ‘stvaranje uslova totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi’”, ističe ona.
Ova naredba nije navedena u srbijanskoj optužnici protiv Živanovića.
Živanoviću je sud naredio da svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom 2013. godine. On je naveo da nikada nije postojao plan da se Bošnjaci protjeraju iz Srebrenice ili da se ubijaju.
Njegov nasljednik na mjestu komandanta Drinskog korpusa Radislav Krstić osuđen je 2004. na 35 godina zatvora. Krstić je bio prva osoba koju je Haški tribunal osudio za genocid.
