Četvrtak, 2 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Rade Vlasenko. Foto: BIRN BiH

Pravni zastupnik Siniša Dakić je naveo da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz tužbe te je dodao da se tužba odnosi na mjere zabrane sastajanja sa svjedocima, koje je Sud BiH odredio Vlasenku tokom trajanja sudskog postupka.

“Ističem da tužitelj nije bio u pritvoru, već su mu rješenjem Suda BiH od 23. novembra 2016. godine određene mjere zabrane sastajanja i kontaktiranja sa svjedocima navedenim u optužnici. Te mjere su bile na snazi sve do 26. januara 2018., kada je ukinuto rješenje”, pojasnio je Dakić.

Ovo je druga tužba koju je Vlasenko podnio protiv države. Prva je bila tužba po presudi iz decembra 2017., kada ga je Sud BiH, zajedno s Mitrom Vlasenkom i Dragom Končarom, oslobodio optužbi za zločine počinjene na području Prijedora 1992. godine.

Sud BiH je 12. marta 2019. godine oslobodio Vlasenka optužbi da je u ljeto 1992. iz logora “Trnopolje”, zajedno sa izvjesnim Milom Fuštarom, odveo oštećenog Adema Filovića, uz još dva zatočena civila, na prinudni rad u mjesto Brđani. Tu su ga pucanjem iz vatrenog oružja lišili života. Tada mu se sudilo s Končarom i Milanom Krupljaninom.

Pomoćnica pravobranioca Nađa Hozić je prigovorila tužbenom zahtjevu, jer, kako je rekla, glasi na ime nematerijalne štete zbog povrede ugleda, časti te duševnih patnji. Ona smatra da ne ukazuje na šta se odnosi šteta – da li zbog samog vođenja krivičnog postupka ili najblažih mjera zabrane – što sve čini zahtjev nejasnim i neosnovanim.

“Imajući u vidu stav ovog suda, zbog samog vođenja krivičnog postupka ne može se potraživati naknada nematerijalne štete, s obzirom da osumnjičenog štiti presumpcija nevinosti, a konkretna mjera koja je prema tužitelju određena zaista je neznatna u smislu ograničavanja osnovnih prava i sloboda”, navela je Hozić i dodala da tužba nije osnovana.

Dakić je pored materijalne dokumentacije predložio saslušanje Vlasenka te vještaka Abdulaha Kučukalića na okolnosti trajanja i intenziteta duševnih bolova i posljedica koje su sudski postupak i mjere zabrane ostavile na tužitelja.

Naredno ročište je zakazano za 16. maj, kada će se raspravljati o osnovi i visini tužbenog zahtjeva, ali i provesti predloženi dokazi.

Najčitanije
Saznajte više
Sjednica Vlade Federacije. Foto: Vlada Federacije
Da li je imenovanjem investitora za Južnu interkonekciju Federalna vlada narušila javni interes?
Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji kojima se direktno definiše koji privatni investitor će realizovati projekat predstavljaju opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa, upozoravaju iz Transparency Internationala.
Oslobođeni za zločine u Zecovima u pritvoru trpio duševne bolove
Na ročištu po tužbi protiv Bosne i Hercegovine za naknadu nematerijalne štete nakon oslobađajuće presude za zločine u Zecovima kod Prijedora, Željko Grbić je kazao da se psihički i fizički katastrofalno osjećao tokom pritvora gdje mu je u više navrata ukazivana i medicinska pomoć.
Novčana kazna za vrijeđanje povratnika u Kalinoviku
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru