Savčić negira da mu je dojavljen plan hapšenja, iz Tužilaštva BiH bez zvaničnih odgovora
Milomir Savčić sa advokatom Miodragom Stojanovićem. Foto: BIRN BiH
Portal Istraga.ba objavio je jutros kako je došao do informacija da su tužioci Tužilaštva BiH Predrag Tomić i Izet Odobašić potpisali naredbu za hapšenje Milomira Savčića, ali se on “samoinicijativno” pojavio u Tužilaštvu BiH dan prije hapšenja, te da je na jednom sastanku kazano da je glavna tužiteljica Gordana Tadić rekla saradnicima da ona nije za hapšenje. BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ove navode.
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Savčić, nekadašnji komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) optužen da je pomagao u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, kazao je za BIRN BiH da je imao saznanja da se protiv njega vodi istraga za ratni zločin.
Kako je rekao, tome nije pridavao pažnju jer je dugo godina bio, po rješenju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), imenovan u timu Odbrane Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.
“Kasnije mi je iz više izvora sugerisano da to ide u pravcu podizaja optužnice. Kada sam to saznao, ja sam otišao bez poziva, tačno. Zamolio gospodina advokata. On je rekao: ‘Pa nemamo poziv.’ Ja hoću da odem da se stavim na raspolaganje, da kažem da sam tu, da nema bilo kakvih problema da se nekim drugim metodama dovodim u Tužilaštvo ili Sud, evo me, tu sam i spreman sam da se odazovem svakom vašem pozivu. I to je jedina istina. Ako neko hoće nešto drugačije da iskonstruiše, to je njegov problem”, naveo je Savčić.
U tekstu portala Istraga.ba stoji da je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, obavijestio Savčića da se sam javi u Tužilaštvo BiH i da neće biti hapšenja.
Savčić, koji obavlja funkciju i predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske, za BIRN BiH je kazao da to nije tačno i da mu nije sugerisano, te naveo da Kojić i on sarađuju “po prirodi posla, oko istraga o događajima u proteklom ratu”.
“To je normalna saradnja, zasnovana uglavnom na prikupljanju dokumenata, materijalnih dokaza o konkretnim stvarima. To je to”, dodao je Savčić.
Kojić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.
Advokatica Senka Nožica je pojasnila da ako se desi da neko javi osumnjičenom da bi trebao biti uhapšen a završi situacijom da taj čovjek dođe sam u Tužilaštvo, onda bi se moglo raditi o grubom prekršaju, čak i na granici krivičnog djela.
“U takvim situacijama treba izvršiti provjere, jer se može raditi o krivičnom djelu ‘ometanje pravde’, ali i o grubom prekršaju ako se zna i utvrdi ko je dao informacije”, rekla je Nožica i navela da se prekršajne prijave podnose i za manje stvari u nekim političkim razračunima.
Tužioci Tomić i Odobašić nisu htjeli komentarisati ove navode, odnosno dati izjave za medije.
“Postoji zabrana od glavnog tužioca za komunikaciju i ne mogu vam odgovoriti”, kazao je Odobašić.
Arben Murtezić, bivši glavni disciplinski tužilac, nije mogao govoriti o pojedinačnim slučajevima, ali je naveo kako generalno postoji nekoliko osnova po kojima curenje informacija iz pravosudne institucije može predstavljati disciplinski prekršaj.
“Ne samo disciplinski prekršaj već i krivičnu odgovornost u takvim situacijama”, dodao je Murtezić, sadašnji direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca.
Prema navodima portala Istraga.ba, prije nego je Savčić obaviješten o akciji hapšenja, Kojić se sreo s tadašnjim predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milanom Tegeltijom.
Tegeltija, danas savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, za BIRN BiH je rekao da kao predsjednik VSTV-a nije imao nikave veze sa istragama Tužilaštva BiH te da Savčića lično ne poznaje.
“Kojića poznajem i bio je član Nadzornog tijela za praćenje procesuiranja ratnih zločina za vrijeme dok sam ja bio predsjednik tog tijela. Tako da sam sa istim imao i dalje imam normalan kontakt, koji nije samo poslovnog nego i prijateljskog karaktera”, kazao je Tegeltija.
On je naveo da se ne sjeća je li sa Kojićem imao komunikaciju u vrijeme kada se to dešavalo, ali da u svakom slučaju s njim nikada nije pričao o slučaju Savčića.
U tekstu stoji da je u Tužilaštvu BiH organiziran sastanak kojem je prisustvovala glavna tužiteljica Tadić, tužioci Milanko Kajganić, Odobašić, kao i druge osobe uključene u ovaj slučaj. Tada je, prema tekstu, “Kajganić rekao da će Tadić imati problema ukoliko Savčić bude uhapšen i da joj ne trebaju spektakl i pretresi”.
Iz Tužilaštva BiH, do trenutka pisanja teksta, nisu zvanično odgovorili na upit o navodima iz teksta Istrage.
Izvor BIRN-a BiH iz Državnog tužilaštva upoznat s detaljima sastanka, koji nije želio govoriti javno, nezvanično je potvrdio da su tačni navodi teksta o održanom sastanku. Dan kasnije je, kako je kazao izvor, Savčić sa advokatom nenajavljeno došao u Tužilaštvo BiH.
Istraga.ba navodi da je kasnije povučena naredba za hapšenje Savčića. BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ovaj navod.
Tužilac Kajganić je za BIRN BiH rekao da je službeno u Rusiji i da će po povratku vidjeti priču Istrage i na upit BIRN-a BiH odgovoriti e-mailom.
Krajem decembra 2019. Tužilaštvo BiH je protiv Savčića podiglo optužnicu za pomaganje genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, koju je Sud BiH potvrdio u januaru 2020.
Na teret mu je stavljeno da je planirao, komandovao i nadzirao aktivnosti pripadnika svoje jedinice prilikom zarobljavanja i zatočavanja više stotina muškaraca bošnjačke nacionalnosti na više lokacija u Novoj Kasabi, te njihovog zlostavljanja i ubistava.
Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) do trenutka objave teksta nisu odgovorili na zahtjev za komentar da li će razmatrati pisanje Istrage ili utvrđivati disciplinsku odgovornost u ovom slučaju.
Iz VSTV-a su za BIRN BiH potvrdili da vrše provjere nakon objave članka.
“Želimo Vas informisati da trenutno vršimo provjere u vezi Vašeg upita, nakon čega ćemo Vam dostaviti i zvaničan odgovor”, naveli su iz VSTV-a.
Biljana Simeunović, potpredsjednica VSTV-a BiH i tužiteljica Tužilaštva BiH, kazala je da Vijeće mora i treba poduzeti određene mjere te se oglasiti povodom slučaja “jer je ovo preveliki događaj da se ne bi oglasilo”, ali da to treba uraditi i Ured disciplinskog tužioca, koji je nadležan za disciplinske prekršaje.
Ona je rekla kako ranije nije bila upoznata sa ovim slučajem.
“Mislim da je Gordana Tadić sama po sebi spektakl svojim dosadašnjim ponašanjem i ne treba više praviti spektakle. O ovom slučaju nisam upoznata i ne radim na ratnim zločinima. Toliki su osumnjičeni za ratne zločine dovođeni u velike spektakle a nikome nije smetalo. Sada je smetalo. Zašto? Zato što su određene osobe privilegovane i što su povezane s vlašću”, kazala je Simeunović i dodala kako smatra da bi Tužilaštvo BiH trebalo da ima viši nivo odgovornosti u odnosu na ostale institucije, a da je u ovom slučaju to obratno.