Subota, 8 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Protest SRS-a u znak podrške Ratku Mladiću, Beograd, maj 2011. Foto: EPA/Koča Sulejmanović

U svojoj odluci sudija Daqun ističe kako Srbija nije ispunila svoje obaveze i da je, u sadašnjim okolnostima, prikladno tražiti od predsjednika da o tome izvjesti Vijeće sigurnosti UN-a.

„Nesporno da se optuženi nalaze u Srbiji i da Srbija nije udovoljila ponovljenim zahtjevima Mehanizma za izvršenje naloga za njihovo hapšenje i premiještanje u sjedište Mehanizma u Hagu“, istakao je sudija Daqun.

Mehanizam je ranije u nekoliko navrata tražio od Srbije da uhapsi i izruči Radetu i Jojića, dok je Srbija u augustu prošle godine saopštila da neće uhapsiti dvojicu radikala, jer se u vrijeme njihovog navodnog krivičnog djela „obaveza Srbije da sarađuje (sa sudom UN-a) odnosila na ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava… ali ne i za djelo nepoštivanje suda”, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovina (BIRN BiH) ranije pisala.

Jojić i Radeta, bivši skupštinski poslanici, optuženi su za nepoštivanje Haškog suda u postupku koji se vodio protiv lidera njihove stranke, Vojislava Šešelja. Optuženi su da su prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali svjedoke da promijene iskaze ili da uopšte ne svjedoče.

Šešelj je u aprilu 2018. godine proglašen krivim za ratne zločine i osuđen je na deset godina, ali nije završio u zatvoru zbog vremena koje je proveo u pritvoru.

Vlasti Srbije su se nekoliko godina sporile sa Tribunalom oko hapšenja i izručenja radikala.

Tribunal je u januaru 2015. godine izdao nalog za njihovo hapšenje.

Međutim, Viši sud u Beogradu je u maju 2016. odlučio da nema zakonskih osnova za njihovo izručenje, zato što Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštivanje suda.

Tribunal je u oktobru 2016. izdao međunarodni nalog za hapšenje Jojića i Radete, ocjenjujući da je Srbija nekoliko puta odbila da postupi po nalogu suda.

Haški tribunal je Srbiju nekoliko puta prijavio Vijeću sigurnosti zbog nesaradnje u slučaju članova SRS-a.

Tribunal je zatim donio odluku da se postupak prebaci u Srbiju, koju je kasnije povukao, jer su svjedoci izjavili da su zabrinuti za svoju sigurnost.

Prema posljednjoj odluci sudije Daquna, Srbija u svojim najnovijim podnescima ponavlja svoj stav da domaće pravne prepreke sprječavaju traženo hapšenje i prebacivanje optuženih u Mehanizam i da je, u takvim okolnostima, Srbija u potpunosti spremna da vodi postupak protiv optuženih kako bi se utvrdila njihova odgovornost.

Sudija Daqun je ipak napomenuo da obaveze iz Statuta Mehanizma prevladavaju nad bilo kojom domaćom zakonskom preprekom.

„Izražena spremnost Srbije da vodi postupak nije relevantno razmatranje pri utvrđivanju da li je Srbija propustila da se povinuje sudskim nalozima Mehanizma koji od nje traže da uhapsi i prebaci optužene u Mehanizam“, navodi se u odluci.

Sa Jojićem i Radetom je bio optužen i Jovo Ostojić, koji je preminuo 2017. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Državno tužilaštvo treba preuzeti predmet povezan s Memorijalnim centrom Srebrenica
Dok se u Srebrenici nastavljaju saslušavati sadašnji i bivši saradnici Memorijalnog centra, sagovornici Detektora smatraju da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
Filmovi o BiH, Ukrajini i Ruandi na ovogodišnjem SFF-u
Na 32. izdanju Sarajevo Film Festivalu (SFF) svjetsku premijeru imat će animirani kratki dokumentarni film “Fahrudin” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica – o Fahrudinu Muminoviću, dok će u programu Suočavanje s prošlošću biti prikazan film “Identitet” koji govori o djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja - osobama koje su proživjele diskriminaciju, stigmu, traumu.
CIK podigao prag tolerancije za zloupotrebe predizborne kampanje