Vijest

Crnogorski premijer tražio smjenu ministra pravde zbog izjave o Srebrenici

5. Aprila 2021.14:41
Premijer Zdravko Krivokapić zatražio je od Skupštine Crne Gore da odobri smjenu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog njegove izjave o genocidu u Srebrenici.

This post is also available in: English (English)


Vladimir Leposavić, crnogorski ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava. Foto: Parlament Crne Gore.

Premijer Zdravko Krivokapić predložio je danas smjenu ministra Vladimira Leposavića nakon što je on izrazio sumnju u presude međunarodnih sudova kojima su masakri u Srebrenici 1995. godine počinjeni od strane snaga bosanskih Srba klasifikovani kao genocid.

Krivokapić je rekao da je ministra u privatnom razgovoru pozvao da podnese ostavku, ali da je Leposavić to odbio.

“Pošto je Leposavić ostao dosledan u svom stavu, donio sam tešku odluku da predložim njegovo razrešenje. Nedopustivo je da ministar pravde iznosi svoje privatne stavove”, kazao je Krivokapić.

O ovom prijedlogu bi trebalo da glasa Skupština, u kojoj tri bloka koja čine vladajuću većinu imaju malu prednost.

Prosrpski političar Leposavić prošlog mjeseca je izjavio da Haški tribunal, koji je dešavanja u Srebrenici klasifikovao kao genocid, nema legitimitet, jer je, kako je rekao, uništio dokaze o trgovini organima srpskih civila na Kosovu.

“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi”, izjavio je Leposavić.

Ubrzo nakon objavljivanja komentara, on je saopštio da nije negirao genocid u Srebrenici i da neće podnijeti ostavku.

Politički lideri prosrpskih stranaka u Crnoj Gori konstantno odbijaju da prihvate definiciju Haškog tribunala, pri čemu ističu da su ubistva u Srebrenici ratni zločin, ali ne i genocid.

Opozicione stranke i građanski aktivisti pokrenuli su online peticiju tražeći ostavku ministra uz navode da njegova izjava utiče na međunarodnu reputaciju Crne Gore.

Nakon što je Američka ambasada u Podgorici prošle sedmice pozvala vladu Crne Gore da izrazi jasan stav o genocidu u Srebrenici, Krivokapićeva vlada je saopštila da poštuje odluke svih međunarodnih institucija i osuđuje sve ratne zločine.

Crnogorska skupština je 2009. usvojila deklaraciju kojom je prihvatila rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici, a kojom je 11. juli proglašen kao Dan sjećanja na žrtve masakra u Crnoj Gori.

Ali, iako se deklaracijom osuđuju ovi zločini, kao i drugi zločini počinjeni tokom sukoba u Jugoslaviji, riječ genocid se ne spominje.

U decembru 2020. godine, crnogorska opoziciona Bošnjačka stranka predložila je da skupština usvoji rezoluciju o priznavanju genocida u Srebrenici, ali vladajuća većina je glasala protiv.

Više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice ubijeno je u julu 1995. godine u nizu masakara. Protjerano je više od 40.000 žena, djece i starijih ljudi. Ovaj zločin su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni sud pravde klasifikovali kao genocid.

Ovaj je članak izmijenjen i dopunjen 5. aprila 2020. kako bi se pojasnilo da je Leposavić dao komentar nakon prvobitne izjave u kome se kaže da nije negirao genocid u Srebrenici i da neće podnijeti ostavku.

Samir Kajošević


This post is also available in: English (English)