Informacija navodi da je ukupna sigurnost povezana sa izazovom prolaska ljudi u pokretu kroz BiH i da će ona zavisiti od toga da li će Hrvatska i Slovenija zatvoriti svoje granice. Ukoliko dođe do zatvaranja granica kroz koje tranzitiraju migranti, BiH se može suočiti sa eskalacijom problema humanitarne i sigurnosne prirode zbog masovnog priliva migranata, navodi se u dokumentu.
Posljednji usvojen i javno objavljen izvještaj o stanju sigurnosti u BiH sve do sada je bio onaj za 2017. godinu. U Informaciji o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019. godini navodi se kako je ovaj dokument Vijeće ministara razmatralo u januaru 2021. godine. On će se na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma naći pred državnim poslanicima.
Evo šta trebate znati o dijelovima izvještaja koji se odnose na korupciju, terorizam i strana ratišta te prijetnju desničarskih organizacija.
Ravnogorci nosioci nacionalnog ekstremizma
Okupljanje članova ravnogorskih udruženja u Višegradu. Foto: Fokus.ba
Ravnogorska udruženja i ranije su se navodila u nekim od izvještaja kao faktor koji može da utiče na sigurnost u BiH.
Prema posljednjem izvještaju, podaci Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) ukazuju da je u BiH vidno prisutan etnički odnosno nacionalni ekstremizam s negativnim uticajem na sigurnosni ambijent.
“Među nosiocima takve vrste radikalizma izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta. Kroz svoje aktivnosti negiraju legitimnosti države Bosne i Hercegovine, te iznose negativne komentare i protive se evroatlantskim integracijskim procesima BiH. Takođe, nastoje ostvariti blisku saradnju sa pojedinim desničarskim organizacijama, kako u BiH, tako i u zemljama okruženja. Prilikom javnih istupa podstiču netrpeljivost među narodima u BiH, te iznose naglašeno radikalne stavove”, navodi se u izvještaju.
Ključnu ulogu, prema informaciji o stanju sigurnosti, prilikom okupljanja u BiH imaju pripadnici ravnogorskih pokreta iz zemalja okruženja, što dodatno utiče na sigurnosne prilike u našoj državi, dok su navedeni pokreti “nastavili sa okupljanjima koja po načinu, formi i ornamentici asociraju na vojno organizovanje”.
Nedavno istraživanje BIRN-a o ravnogorskim udruženjima u BiH je pokazalo da se njihovim istaknutim članovima sudilo ili sudi za ratne zločine, da su sigurnosne agencije upozoravale da ovi pokreti šire ekstremističke poruke, kao i da je jedan od rukovodilaca bio policajac u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), dok su svi sudovi u RS-u u kojima su registrovana ova udruženja odbili zahtjev za njihovo brisanje.
U odnosu na 2018., u 2019. godini došlo je do povećanja izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, a Tužilaštvo BiH je krajem 2020. podiglo optužnicu protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Riste Lečića koja ih tereti da su u martu 2019. u Višegradu svojim djelima, radnjama i postupcima javno izazvali i raspirivali nacionalnu i vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u BiH.
Podaci Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) ukazuju da se BiH suočavala s djelovanjem i aktivnostima pojedinih pristalica radikalnog tumačenja selefizma, ali da je njihovo djelovanje u 2019. karakterisala pasivnost, dok se kao najznačajni faktor koji je uticao na smanjenje aktivnosti navodi nedostatak finansijskih sredstava i međusobne podjele uzrokovane liderskim ambicijama pojedinih selefijskih autoriteta.
“Pojedinci iz navedenih struktura su i tokom protekle godine nastavili sa verbalnim ispoljavanjem negativnih stavova spram ustavno-pravnog poretka BiH, demokratije, zatim prema Islamskoj zajednici BiH te tradicionalnim religijskim opredjeljenjima. Pojedini pripadnici unutar navedenih struktura povremeno su iznosili komentare prijetećeg sadržaja spram Islamske zajednice BiH”, navodi se u dokumentu.
Identifikovani svi koju su boravili na stranim ratištima
Proruske snage na položajima u Donbasu, maj 2014. godine. Foto: EPA
Sigurnosne agencije nisu tokom 2018. i 2019. zabilježile nijedan slučaj odlaska građana BiH na strana ratišta, dok je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) tokom 2019. godine Tužilaštvu BiH podnijela četiri izvještaja protiv četiri osobe i šest dopuna izvještaja protiv šest osoba za djela koja se mogu dovesti u vezu s terorizmom. Godinu ranije podneseno je šest izvještaja protiv devet osoba i jedna dopuna izvještaja.
Sigurnosni izazov s kojim se BiH susretala u periodu na koji se odnosi ova informacija jeste boravak naših državljana u Siriji, Iraku i Ukrajini, njihovo učešće u oružanim sukobima, identifikacija potencijalnih povratnika, kao i moguće sigurnosne posljedice od lica koja su se vratila sa spomenutih ratišta u BiH, navodi se u dokumentu.
Izvještaj procjenjuje da u 2019. godini na teritoriji Sirije i Iraka boravi 81 punoljetni državljanin BiH, odnosno 39 muškaraca i 42 žene. Riječ je o ukupnom broju bosanskohercegovačkih državljana koji se nalaze u svim regijama Sirije u kampovima, zatvorima, kao i na drugim mjestima. Smatra se da je na sirijsko-iračkom ratištu život izgubio 101 državljanin BiH, od čega 11 žena, stoji u informaciji o stanju sigurnosti.
Prema raspoloživim podacima OSA-e, odlasci dobrovoljaca iz regije Balkana na sirijsko-iračko ratište isključivo su se vezivali za pripadnike ultrakonzervativnih religijskih struktura, odnosno pojedine pristalice radikalnog tumačenja selefizma.
“Međutim, unutar navedenih struktura u BiH se još od početka sukoba u Siriji dogodila polarizacija u odnosu na odlazak dobrovoljaca u Siriju, odnosno dodatne podjele unutar ovih struktura dogodile su se nakon formiranja vojne formacije ISIL, nakon čega se najveći broj pripadnika pomenutih struktura u BiH protivio i još uvijek se protivi ideologiji, pogotovo postupcima ISIL-a. Samo manji broj najradikalnijih sljedbenika pomenutih ultrakonzervativnih religijskih struktura i dalje je tokom 2019. godine verbalno podržavao radikalnu ideologiju i aktivnosti ISIL-a”, sadržaj je dokumenta.
Jedan broj državljana BiH, prema dokumentu, osim na sirijsko-iračkom ratištu, učestvovao je i u borbenim aktivnostima na ratištu u Ukrajini, gdje se od 2014. do danas borilo ukupno 11 državljana BiH.
“Državljani BiH, uključeni u ratna dejstva na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin BiH”, podaci su sigurnosnih agencija navedeni u informaciji o stanju sigurnosti.
U dokumentu stoji da su u potpunosti identifikovani svi državljani BiH koji su otišli na ova strana ratišta, uključujući i strane državljane porijeklom iz BiH koji su otišli iz zemalja Evrope i šire, da su prikupljeni obavještajni podaci o vremenu, načinu i rutama odlaska, pomagačima, saradnicima, jedinicama u kojima su boravili, te da će povratak stranih dobrovoljaca u matične zemlje u narednom periodu predstavljati dodatni i jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema za BiH, ali i Evropu.
Porastao broj građana koji prijavljuju korupciju
Građani Sarajeva, ilustracija. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Policijske agencije uočile su tokom 2018. i 2019. godine da se nastavlja koruptivno ponašanje uposlenika različitih institucija, koji bi prema svom radnom mjestu trebali omogućiti efikasno provođenje zakona, bez obzira na sankcionisanje počinilaca.
“I dalje funkcioniraju neke ranije izdiferencirane veze između organizovanog kriminala i različitih struktura i nivoa vlasti, a uspostavljaju se nove”, navodi Izvještaj.
Tako je u 2019., od ukupnog broja izvještaja i dopuna izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu, podneseno 13 izvještaja kojima je prijavljeno 68 fizičkih i osam pravnih lica i pet dopuna izvještaja protiv 14 osoba zbog sumnje da su počinile krivična djela korupcije te krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, dok je u 2018. podneseno 13 izvještaja protiv 48 fizičkih i pet pravnih lica.
Agencije koje su slale podatke uočavaju da je otkrivanje i dokazivanje korupcije otežano jer se građani ili preduzeća rijetko odlučuju da prijave korupciju, ali se dodaje da je ipak u posljednje vrijeme porastao broj građana koji prijavljuju ovakve nazakonitosti.
