Detektor je analizirao spiskove udžbenika za deveti razred iz historije u Bosni i Hercegovini. Od deset kantona u Federaciji BiH, samo su dostavljena četiri odgovora na novinarske upite. Iz Republike Srpske nema odgovora na novinarski upit o novim udžbenicima, ali je na spisku odobrenih udžbenika Ministarstva prosvjete i kulture RS-a udžbenik koji je Ustavni sud BiH zabranio.
Merima Jašarević, nastavnica historije u jednoj od sarajevskih osnovnih škola, kaže da se o ratu u BiH uči u devetom razredu, te da djeca predano prate nastavu, učestvuju u radu i traže više informacija.
“U radu se koristi nastavni materijal iz historije za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo: ‘Rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995’, opsada Sarajeva i zločin genocida počinjen u Bosni i Hercegovini, a koje je integrisano u nastavni plan i program osnovnih i srednjih škola”, navela je Jašarević.
Najveći problem nastavnicima je, prema njenim riječima, nedostatak vremena za izučavanje ovih tema.
“Kao odgovorni nastavnici, imamo nastavni plan i program koji moramo pratiti, ali kurikulum nam je malo pomogao i olakšao ovaj problem jer imamo mogućnost prilagođavanja. Terenska nastava je jako važna u izučavanju ovih tema, tako da se trudim često voditi djecu na izložbe ili u muzeje čija postavka odgovara spomenutom periodu”, kaže Jašarević i dodaje da pomaka ima, ali da još uvijek stanje nije na visokom nivou.
Put do novih udžbenika
Profesorica Melisa Forić Plasto sa studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Foto: Detektor
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke pojašnjavaju da je za novu školsku godinu Koordinacija ministara odobrila dopunu spiska udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne i srednje škole, gdje su po kantonima navedeni naslovi za upotrebu na tom području, ali da nije bilo zahtjeva za odobrenje udžbenika iz historije.
Definisana procedura odobravanja udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i za srednje škole je različita.
Profesorica historije sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da bi udžbenici trebali dobiti nove forme, u skladu sa okvirom koji je definiran jezgrom nastavnih programa prema ishodima učenja.
“Udžbenici, naročito oni priređeni prema nastavnim programima na bosanskom jeziku, objavljeni su između 2009. i 2012. godine, te dodaci koji se odnose na period rata 1992-1995. su naknadno objavljivani i nisu u upotrebi u svim kantonima”, rekla je Forić Plasto.
Prema njenim riječima, udžbenici bi svojim sadržajima trebali poticati aktivno učenje, samostalno zaključivanje i razvoj kritičkog mišljenja, a ne samo memorisanje i reprodukciju činjeničnog znanja.
Forić Plasto kaže da su prikazi u udžbenicima o ratu u BiH navedeni iz nacionalnih perspektiva, te su pojedini događaji prikazani van konteksta, a odnose se na političku i vojnu historiju.
“Ono što nedostaje jeste ta ljudska perspektiva rata, odnosno na koji način rat utiče na život ljudi. To se najbolje vidi kroz perspektivu žrtava i preživjelih koja često nije zastupljena u udžbenicima, a kao izvorni materijal može biti sjajan za analizu, ali i razvijanje empatije prema žrtvama, koje nužno ne pripadaju vlastitom narodu”, objašnjava profesorica Forić Plasto.
Smatra da ključni momenat promjene leži u spremnosti donosioca odluka i onih koji oblikuju politike obrazovanja u BiH da promijene paradigmu poučavanja o ratu 1992–1995., te da ona bude bazirana na neselektivnom korištenju činjenica.
Azerina Muminović, viša saradnica za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika i stručnih saradnika u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, potvrdila je da je u Sarajevu realizirana pozitivna promjena koja uključuje platformu i materijale Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“Radili smo reviziju postojećih Nastavnih materijala za izučavanje opsade Sarajeva i zločina protiv čovječnosti i zločina genocida počinjenih u ratu 1992.-1995. godine u BiH. Pored toga, saradnja s BIRN-om je rezultirala kontinuiranim stručnim usavršavanjima i seminarima za nastavnike historije osnovnih i srednjih škola KS-a”, potvrdila je Muminović.
Većina kantonalnih ministarstava nije odgovorila na upite o udžbenicima historije za novu školsku godinu. Ministarstva obrazovanja u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Bosansko-podrinjskom kantonu su navela da koriste spisak udžbenika koji je odobrilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Detektor je uvidom u spiskove odobrenih udžbenika iz historije utvrdio da je riječ o starim udžbenicima, te da se ne pojavljuje nijedan novi autor.
Neustavni dio udžbenika historije u Republici Srpskoj kojim se veličaju zločinci i ove godine je u školskim klupama i nalazi se na spisku odobrenih udžbenika Ministarstva prosvjete i kulture.
Iz Ministarstva nisu odgovarali na upit Detektora o novim udžbenicima.
Detektor je ranije pisao kako se u tom udžbeniku afirmativno ističe uloga ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića, po ovom programu će se u ovom entitetu nastaviti raditi i u novoj školskoj godini.
Ustavni sud je prošle godine utvrdio da materijali udžbenika “Istorija za deveti razred osnovne škole”, u dijelu koji se odnosi na “Temu 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat”, nisu u skladu sa Ustavom BiH i suprotni su standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija BiH.
Na naše upite za udžbenike historije nisu odgovorili ni iz Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta.
Baza sudski utvrđenih činjenica
Baza sudski utvrđenih činjenica. Foto: Detektor
Krajem prošle godine, BIRN BiH, Udruženje “Zaboravljena djeca rata” i Memorijalni centar Srebrenica predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Herecegovini”, alat za obrazovanje mladih i borbu protiv negiranja i relativiziranja presuda, te izgradnju mira i međusobnog razumijevanja.
Baza sadrži informacije iz svih presuda pred Haškim tribunalom o počinjenim zločinima, videosvjedočenja preživjelih i žrtava prilagođena učenicima, te pripreme za čas sa aktivnostima, kao pomoć nastavnicima i profesorima za održavanje časova o temama iz bliske prošlosti.
Forić Plasto kaže da su BIRN-ova Baza i Priručnik materijal koji nudi mogućnost oslanjanja na činjenice.
“Baza također nudi mogućnost istraživačkog rada učenicima i samostalnog zaključivanja koristeći se i slikovnim i tekstualnim materijalima. Nastavnici u Bazi imaju sigurnost u osloncu na činjenice koje su utvrdili sudovi i u koje ne bi trebalo biti sumnje, i to im zasigurno olakšava rad sa ovim temama koje su za njih osjetljive jer imaju i vlastita ratna iskustva”, objasnila je Forić Plasto.
S njom se slaže i nastavnica Jašarević, koja Bazu koristi na svojim časovima, te u dosadašnjem radu ima samo pozitivna iskustva.
“Prednost Baze je što ima i videomaterijale, prilagođene nastavnom procesu”, kazala je Jašarević.
Kroz BIRN-ove treninge na temu “Kako učiti i podučavati o ratu u BiH” prošlo je više od 150 nastavnika historije širom zemlje. Zajedno se razvijao novi pristup nastavi, a potom su to nastavnici prenijeli u učionice.
Boravili smo na časovima historije gdje smo se uvjerili kako uz pomoć BIRN-ovog materijala sudski utvrđene činjenice transformišu učenje o genocidu.