Utorak, 1 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Foto: EPA-EFE/PATRICK SEEGER

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu doneo je danas odluku da je Hrvatska prekršila prava Srbina koji je tokom rata pobegao iz ove zemlje, a čija je imovina bila oduzeta i oštećena od strane druge porodice, naloživši ovoj državi da mu isplati odštetu.

„Sud je utvrdio da odgovornost za gubitak, koji je posledica oštećenja i pljačke kuće podnosioca žalbe, snosi ne samo neposredni počinilac već i država“, kaže se u presudi Evropskog suda.

Prema odluci, Hrvatska je prekršila član 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koji se tiče prava na neometano uživanje poseda.

Sud je naložio Hrvatskoj da tužiocu Nikoli Dabiću isplati 3.200 evra odštete i dodatnih 833 evra za sudske troškove.

Dabić je pobegao iz Hrvatske u avgustu 1995. tokom vojne operacije hrvatske vojske „Oluja“.

Godinu dana kasnije, hrvatske vlasti dopustile su čoveku i njegovoj porodici, koji su izbegli iz Bosne i Hercegovine, da privremeno koriste njegovu kuću u selu Sunja u centralnoj Hrvatskoj.

Ovakve odluke su se donosile na osnovu zakona koji je stupio na snagu u septembru 1995. godine, a kojim je omogućeno da imovina ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon oktobra 1990. godine bude oduzeta i preuzeta od države. Zakon je takođe lokalnim vlastima dao ovlašćenje da mogu privremeno da smeste druge ljude u tuđu napuštenu imovinu.

Dabić je 2000. godine podneo zahtev za povrat kuće i on je prihvaćen, ali je nakon povratka primetio da je sva imovina u kući, kao i neka vozila i stoka, ukradena i da su delovi kuće teško oštećeni.

On je 2003. pokrenuo građansku parnicu protiv države, opštine i čoveka koji je živeo u njegovoj kući pred Opštinskim sudom u Sisku, tražeći naknadu štete za ukradenu i uništenu imovinu.

Hrvatski sudovi odbacili su Dabićevu tužbu sa obrazloženjem da ne postoji pravni osnov da se u takvim okolnostima država smatra odgovornom.

Tokom „Oluje“, hrvatske snage su vratile kontrolu nad 18 posto hrvatske teritorije koju su od 1991. godine držali pobunjeni Srbi, čime se praktično završio rat u zemlji.

Tokom i nakon operacije ubijeno je oko 600, uglavnom starijih srpskih civila, dok je oko 200.000 Srba napustilo Hrvatsku.

Nakon operacije „Oluja“, Hrvatska je Srbima koji su živeli u toj zemlji dala rok od 90 dana da podnesu zahtev za povrat imovine, ali je istovremeno uvela vizne poteškoće kako bi se osiguralo da oni ne mogu da se vrate i polagažu pravo na ono što je njihovo.

Najčitanije
Saznajte više
Beogradska veza: Vijećnik AfD-a pomagao ruskoj mreži kibernetičkog kriminala
Andreas Maul, gradski vijećnik njemačke krajnje desničarske stranke AfD, osnivač je srpske kompanije koju su Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog pomaganja ruskoj Aeza Grupi, kompaniji koja je pružala infrastrukturu za kibernetički kriminal.
Srbijanske vlasti uvode nova pravila za školstvo kako bi spriječile buduće proteste
Srbija je predstavila izmjene zakona kojima, prema tvrdnjama vlasti, želi „zaštititi“ škole od „zloupotreba“. Kritičari, međutim, upozoravaju da je stvarni cilj povećati kontrolu nad obrazovnim sistemom koji je imao važnu ulogu u antivladinim protestima.
Direktoru BIRN-a Crne Gore zabranjen ulazak u Srbiju
Plaćeni narativi iz regiona ciljaju publiku u Crnoj Gori