Analiza

Kako je odgađanje kupovine vakcina dovelo do netransparentnih nabavki

Medicinski radnik sprema dozu vakcine protiv koronavirusa. Foto: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO

Kako je odgađanje kupovine vakcina dovelo do netransparentnih nabavki

17. Marta 2021.12:10
17. Marta 2021.12:10
Vlasti u Bosni i Hercegovini mjesecima su navodile razloge zbog kojih ne mogu nabaviti vakcine protiv koronavirusa pozivajući se na nedostatke u domaćim zakonima. Direktna nabavka vakcina danas se provodi manje transparentnim načinom, upozoravaju stručnjaci. Niz događaja koji je doveo do toga pokazuje da su se vakcine mogle ranije nabaviti i na transparentniji način.

Kada je postalo izvjesno da će vakcine naručene putem COVAX-a kasniti, dio zvaničnika je insistirao da se nabavke provode isključivo na državnom nivou, većina je tvrdila da ne postoje zakoniti mehanizmi nabavke pa tenderi nikada nisu ni pokrenuti.

Tako su vlasti krajem prošle godine propustile u svoje planove javnih nabavki, obavezni dokument kojim se predviđa trošenje novca za nabavke, uključiti kupovinu vakcina, objašnjava Slobodan Golubović, urednik portala Pratimo tendere.

To bi bio idealan način provođenja nabavke, dodaje on.

“Jasno je da su se vlasti dovele u poziciju da je zbog rokova i situacije na tržištu nemoguće provesti najtransparentniju vrstu postupka. Štaviše, nema prostora ni za primjenu nekih manje transparentnih, odnosno vanrednih vrsta postupka javne nabavke”, navodi Golubović, dodajući kako je “jedini izgledan put do nabavke vakcina izuzeće od Zakona o javnim nabavkama”.

Kriveći Zakon o javnim nabavkama i zakone koji regulišu uvoz lijekova, vlasti u BiH nisu ranije direktno kupovale vakcine iako količine koje su naručile od COVAX mehanizma nisu dovoljne za vakcinisanje cijele populacije. Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine usvojen je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama.

Ovim prijedlogom je bilo planirano da se u član Zakona “Izuzeća od primjene odredbi ovog zakona” uvrsti ugovor o nabavci za potrebe imunizacije, kao posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja i liječenja stanovništva za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće ili vanrednog stanja.

Prijedlog nije usvojen na hitnoj sjednici Doma naroda.

Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo smatra kako postojeći Zakon o javnim nabavkama ima mnogo manjkavosti, ali nije nikakva prepreka nabavki vakcina protiv koronavirusa.

“Zakon predviđa vanredne situacije i djelovanje u uslovima opasnosti po zdravlje ljudi, odnosno hitne procedure, pregovaračke postupke, pa čak i izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama”, navodi Miraščija.

Upravo u skladu s postojećim zakonom, Republika Srpska je početkom februara pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja odabrala ponuđača “Krajinagroup” iz Banje Luke, koji treba nabaviti 200.000 doza vakcine “Sputnik V”.

Pregovarački postupak bez objave obavještenja manje je transparentan postupak od uobičajenog otvorenog postupka, ali i dalje podrazumijeva primjenu Zakona o javnim nabavkama.

Pozivanje na strah od novih afera


Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Foto: Parlamentarna skupština BiH

Uprkos tvrdnjama vlasti, postojeći zakon ostavlja dovoljno prostora za nabavku vakcina kroz različite vrste postupaka, objašnjava Golubović.

“Pravdanje da se putem postojećeg Zakona o javnim nabavkama ne mogu nabaviti vakcine jeste apsolutno neutemeljeno i ne odgovara istini”, kaže on.

Mišljenje s Golubovićem dijeli i Miraščija, koji za BIRN BiH pojašnjava kako svaki nivo zdravstvene vlasti u BiH ima mogućnost istraživanja tržišta raspisivanjem otvorenog postupka s međunarodnim pozivom javne nabavke vakcina protiv koronavirusa, dodajući kako se to može uraditi i centralizovano s nivoa BiH ili entiteta.

“Ako se niko ne prijavi, onda sve zdravstvene vlasti imaju mogućnost da direktno pregovaraju sa svim subjektima na svijetu koji imaju vakcinu i mogu trgovati njom. Onoga trenutka kada se dobije konkretna ponuda ili konkretan pregovarač s konkretnom vakcinom, može se i treba pokrenuti postupak za odobravanje po Zakonu o lijekovima BiH”, navodi Miraščija i kaže kako se to moglo davno uraditi.

On dodaje kako su vlasti na svim nivoima direktni krivci za nedostatak vakcina jer nisu pokretale transparentne i zakonom predviđene procedure njihove nabavke.

Danas se nabavke pokušavaju ubrzati izuzimanjem od zakona, načinom na koji je ranije Federalna uprava civilne zaštite nabavila 100 respiratora, plativši ih više od deset miliona konvertibilnih maraka (KM).

Zbog načina na koji su kupljeni respiratori, na Sudu BiH trenutno je u toku suđenje federalnom premijeru Fadilu Novaliću i ministrici finansija Jelki Milićević.

Upravo ovu nabavku pojedini zvaničnici koristili su kao izgovor za odlaganje direktne nabavke vakcina.

“Možda postoji ta neka doza straha zbog afera koje su prethodile”, rekla je u januaru državna ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH), smatra da je u procesu nabavke vakcina “isplivala nesposobnost predstavnika vlasti na svim nivoima”.

“Postoje hitne situacije predviđene zakonom i izuzeci na koje su se mogli pozvati, što je na kraju i urađeno”, kaže Korajlić, dodajući kako zakon nije bio prepreka da se na samom početku pandemije nabavlja medicinska oprema.

U samom početku pandemije, Agencija za javne nabavke BiH je izdala saopćenje navodeći kako je moguće provođenje pregovaračkog postupka bez objave obavještenja u situaciji krajnje hitnosti kada postoji dovoljno vremena, te da se može pribjeći i izuzeću od zakona kada je potrebno “odreagovati istog momenta, u roku od jednog ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci”.

Iz Agencije nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li je za provođenje postupka nabavke vakcina traženo njihovo mišljenje.

Nejasni kriteriji za izbor ponude u FBiH

Sjednica Vlade Federacije BiH u Mostaru. Foto: Vlada FBiH

Nakon kašnjenja vakcina putem COVAX mehanizma i velikog porasta broja oboljelih, Vlada Federacije BiH je početkom marta zaključila da je nabavka vakcina sada hitna i moguća. Na hitnoj sjednici 8. marta, Vlada je donijela Rješenje o formiranju ad hoc tima za pregovore s proizvođačima vakcina.

Premijer Novalić je, na konferenciji za novinare održanoj poslije sjednice, rekao da je, nakon što je postalo jasno da mehanizam COVAX-a na državnom nivou nije funkcionalan, Federacija morala reagovati u proceduri nabavke vakcina.

Vlada je tada, prema riječima Korajlić, pozvala Transparency International da učestvuje u radu grupe. Oni su taj poziv odbili jer su pristup smatrali ubrzanim i neozbiljnim.

“Saznali smo da smo već svrstani kao neko ko treba biti dio tima, a kasnije smo dobili samo šturi dokument da je donesen zaključak i da imenujemo osobu koja će biti član”, navodi Korajlić i dodaje kako su nakon toga tražili informacije o ulozi tog tijela i njegovom funkcionisanju.

“Nismo dobili te informacije”, kaže Korajlić, napominjući kako je TI kasnije dobio zaključak kojim je Zavod [Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH] zadužen da nastavi pregovore i da je dat kratak rok za prijedlog ugovora sa odabranim ponuđačem.

Dva dana nakon formiranja tima, izabrane su dvije kompanije za nabavku vakcina, ali kako ugovor s njima nije potpisan, na hitnoj sjednici održanoj u ponedjeljak, 15. marta, odlučeno je da se pogledaju i nove ponude dodatne četiri firme, te da se rok za izbor ponuđača produži dok ne stignu i konačne ponude sa cijenom, rokom, količinom i garancijom za dobro izvršenje posla.

Zbog izuzetka od primjene Zakona o javnim nabavkama nejasno je kojim kriterijima se rukovode članovi tima i Vlada Federacije kada biraju ponude. Dio dokumenata objavljen je u Službenom glasniku, ali odluka o formiranju grupe ne govori o kriterijima nabavke vrijedne 12 miliona maraka.

Sastanak ad hoc tima u ponedjeljak je napustio Mirsad Kacila, kao član Odbora za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. On je, kako prenosi Avaz, kazao kako ne želi biti dio priče o nabavci vakcina jer se nisu stekli uslovi za nastavak procesa nabavke.

“Moje kolege iz tima, naravno, imaju pravo na to i neka nastave raditi onako kako misle da trebaju. Meni je, zaista, impozantna neprofesionalnost onih koji trebaju biti vođe i onih koji trebaju upravljati sistemom a koji se u zadnjih pola godine ponašaju kao da ne postoje”, rekao je Kacila.

Potreban transparentan postupak nabavke


Vakcinisanje protiv koronavirusa. Foto: EPA-EFE/Carlos Ortegaon

Damjan Ožegović, viši stručni saradnik za pravne poslove u TI-u BiH, kaže kako je kao otežavajuća okolnost za nabavku vakcina, osim Zakona o javnim nabavkama, navođen i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.

Izmjene Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima također su usvojene u Predstavničkom domu, a kasnije odbijene u Domu naroda Parlamenta BiH.

Ovim izmjenama je bilo predviđeno da se uz “saglasnost Agencije [Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH] mogu nabavljati sredstva za imunizaciju i liječenje zaraznih bolesti kroz direktne ugovorne odnose s proizvodačima lijekova, te ih uvoziti u BiH putem i kroz saradnju s pravnim licima koja su od Agencije pribavila dozvolu za promet lijekova”.

“Mi smo mišljenja da bi i taj zakon trebalo tumačiti šire, a ne kako ga oni tumače. I po tom zakonu postoji opcija da direktor Agencije može odobriti nabavku u slučaju vanrednih okolnosti”, kaže Ožegović, dodajući kako je tumačenje u širem kontekstu potrebno u ovakvim okolnostima.

“Zbog tumačenja je jedan entitet uspio da nabavi vakcine, drugi entitet ne može, država ne uspijeva”, kaže Ožegović.

On napominje kako je, bez obzira na način nabavke, potrebno obezbijediti potpunu transparentnost nabavke, odnosno obavijestiti javnost o svim elementima ugovora, načinu nabavke, cijenama, količinama i načinu isporuke.

Novinari BIRN-a BiH tražili su od Vlade Federacije ponude dostavljene za nabavku vakcina u Federaciji BiH, dokumente koji su u redovnom postupku javnih nabavki dostupni novinarima. Iz Vlade nisu odgovorili na upit do trenutka objave teksta.

Nermina Kuloglija