VSTV: Manji broj optužnica stvara problem za normu sudijama

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH

Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec je kazao kako su tokom 2019. godine uloženi značajni napori za unapređenje efikasnosti i rada na predmetima.

“Ono što smatram potrebnim akcentirati je da je kolektivna norma iznosila skoro 142 posto”, rekao je Debevec, dodajući kako je dinamika zavisila od priliva predmeta i njihove kompleksnosti.

Debevec je kazao da predmeti ratnih zločina imaju drugačiju dinamiku rješavanja budući da se u većini neriješenih predmeta ratnih zločina nalazi više optuženih lica.

“Tu imamo veliki broj lica – optuženih i svjedoka – i otežava situaciju da se nije moglo suditi, jer su se optuženi i svjedoci razbolijevali ili su lica u bjekstvu”, naveo je Debevec.

On je u svom izlaganju VSTV želio ponovno upoznati sa “problematikom norme” za Odjel za ratne zločine. Kako je kazao, za Sud je propisana veća norma nego za Tužilaštvo BiH, budući da su za ostvarenje norme tužiocu potrebne četiri odluke, koje ne moraju podrazumijevati samo podignute optužnice.

“Dakle, tužilac može ostvariti normu bez podignute optužnice, a sudija treba pet presuda godišnje. Ja sam više puta tražio da se preispita ta situacija i još malo ćemo doći u situaciju da sudije odjela i ne mogu ostvariti normu”, rekao je Debevec, predlažući varijabilnu normu za sud koja bi se formirala na osnovu prosječnog broja optužnica Tužilaštva u prethodne dvije godine.

Debevec je kazao kako je tokom 2020. godine Sud BiH, uprkos vanrednim okolnostima, ostvario dobre rezultate.

“Prosječna norma je nešto manja, ali opet iznad 100 posto do 120,72 posto”, kazao je Debevec, navodeći kako je na dinamiku suđenja utjecala pandemija koronavirusa.

“Određen broj krivičnih predmeta nije mogao biti okončan iako je njihov završetak bio planiran u 2019. godini”, rekao je Debevec, navodeći kako je taj problem bio izražen u Odjelu za ratne zločine.

Debevec je kazao kako veliki broj svjedoka iz raznih krajeva BiH i onih iz inostranstva nije mogao doći na suđenja. Naveo je i kako se zbog mjera tokom pandemije, prema kojima u prostorijama nije moglo biti više od 30 ljudi, određeni predmeti nisu mogli održati.

Predsjednik Suda je naveo kako je tokom 2020. godine zaprimljeno 16 optužnica za ratne zločine, a da bi se za ostvarenje norme sudija trebalo podignuti 75 optužnica.

“Može se postaviti pitanje zašto nije smanjen broj sudija. Mi imamo podršku iz IPA fondova za procesuiranje ratnih zločina i bilo bi nekonzistentno smanjivati broj sudija kada imamo podršku međunarodnih partnera da bismo brže radili i završili problematiku ratnih zločina”, pojasnio je Debevec.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić u VSTV-u. Foto: BIRN BiH

Izvještaj Državnog tužilaštva izložila je glavna tužiteljica Gordana Tadić koja je kazala kako su 2019. i 2020. godina “obilježene mnogim krupnim koracima i aktivnostima na uspostavi vladavine prava i provedbe zakona u Bosni i Hercegovini”.

“Na samom početku nastupila je situacija prouzročena pandemijom koja se odrazila i na Tužilaštvo. Naša misija je bila osigurati što bolje uvjete za rad i zaštititi uposlenike koji dolaze u kontakt sa tužilaštvom”, rekla je ona.

Glavna tužiteljica je navela kako je tokom 2020. godine podignuto ukupno 180 optužnica protiv 284 osobe, od čega je bilo 16 optužnica za ratne zločine protiv 45 osoba.

Kako je Tadić kazala u 2019. godini podignuta je 191 optužnica protiv 320 osoba, od kojih su 24 optužnice podignute protiv 47 osoba za ratne zločine, što je bolji rezultat nego u godini poslije.

“Tokom 2020. godine Sud BiH je na temelju optužnica Tužilaštva donio pravomoćne presude u 146 predmeta protiv 214 osoba, od kojih 129 osuđujućih presuda. Određeno je 175,5 godina zatvora”, rekla je Tadić, navodeći da je tokom 2019. izrečeno 190 pravomoćnih presuda protiv 332 osobe.

Osvrćući se na Posebni odjel za ratne zločine, Tadić je kazala kako su tokom 2019. i 2020. godine vraćeni regionalni timovi za rad na predmetima ratnih zločina.

“To smo uradili tokom 2019. kroz Pravilnik, a po preporukama sutkinje Korner ovaj proces privodimo kraju”, navela je Tadić.

Ona je kazala kako su prethodne dvije godine obilježila dva događaja – usvajanje Revidirane strategije i Izvještaj sutkinje Korner.

U Izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” sutkinja Korner je zaključila da Tužilaštvo nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina i da glavna tužiteljica nije unaprijedila rad Tužilaštva, te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

“U toku 2020. godine prebačeno je 67 predmeta na okružna i kantonalna tužilaštva, tako da su u Tužilaštvu BiH ostali najsloženiji predmeti”, navela je Tadić.

BIRN BiH je pisao kako je tokom prethodne i ove godine na entitetska tužilaštva prebačeno 70 manje složenih predmeta za ratne zločine.

Tadić je kazala da je poseban fokus na radu na predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala koji sadrži elemente visoke korupcije, ističući da je podignuto 13 optužnica koje sadrže elemente visoke korupcije.

“Mnoge organizacije su kroz obuke i kroz pomoć dovele do toga da su rezultati u ovoj oblasti sve bolji”, navela je Tadić, dodajući kako će Tužilaštvo nastaviti raditi na ovim predmetima.

“Kad se krene na predmete visoke korupcije, dolazimo na određene vrste pritisaka, ali niko nas neće obeshrabriti da nastavimo dalje”, istaknula je Tadić.

U Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, se navodi da je tokom 2019. godine bio dramatičan pad u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH.

U 2019. godini tužilaštva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije, navodi se u izvještaju. Iako je ovo isti rezultat kao i u 2018. godini, u obje ove godine zabilježen je nagli pad u poređenju sa 2017. godinom kada je podignuto deset optužnica u predmetima visoke korupcije, dodaje se.

Glavna tužiteljica se osvrnula i na podignute optužnice za povratnike sa stranih ratišta navodeći kako su tu ostvareni dobri rezultati.

U svom izlaganju, Tadić se osvrnula na upotrebu CMS sistema navodeći kako je Tužilaštvo uputilo dopis VSTV-u da im se omogući primjena CMS sistema s obzirom na ustroj Tužilaštva.

“Mi ćemo imati timove, razgovarali smo sa vašim predstavnicima koji rade na ovom sistemu. Mi sada radimo prema Pravilniku o raspodjeli predmeta u Odjele, a kasnije rukovodioci Odjela vrše presignaciju tužiocima u tim odsjecima”, kazala je Tadić, navodeći da misli da se ovako radi i u drugim tužilaštvima.

“U cijelosti se primjenjuje CMS sistem. Svi predmeti su raspoređeni i svaka radnja svakog tužitelja je zavedena u CMS sistem i može se vidjeti”, kazala je Tadić.