Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Evropski sud za ljudska prava. Foto: EPA-EFE/PATRICK SEEGER

Delić je 2012. godine u Općinskom sudu u Banovićima tužio bračni par i mikrokreditnu organizaciju za povrat 1.080 konvertibilnih maraka (KM) sa zateznim kamatama i troškovima za štetu koju su mu, prema pravosnažnoj presudi iz 2007. godini, nanijeli.

Sedam godina nakon, 30. augusta 2019. godine, Općinski sud u Banovićima je donio odluku o pravilnom odgovoru na tužbu, nakon čega su u odsustvu bračnog para održana dva ročišta i izrečena presuda.

Prema presudi, koju je Kantonalni sud u Tuzli potvrdio u januaru 2020. godine, tužba je uvažena. Kako je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdio Delićev advokat Haris Salkanović, on je u međuvremenu potraživanje i naplatio.

Tokom trajanja postupka pred Općinskim sudom, Delić se žalio Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud je žalbu odbio.

Kako se u presudi Evropskog suda navodi, dužinu postupka Ustavni sud vidi kao sistemski problem, zbog čega je 2018. godine odbio ovu i 64 druge žalbe.

“Zadnjih dvije-tri godine Ustavni sud je odbijao sve ovakve apelacije smatrajući ovo pitanje riješenim odlukom ‘Zubić i ostali’, prema kojoj je državnim organima naloženo da se riješi sistemsko kršenje prava na pravično suđenje u roku od godinu dana”, pojašnjava Salkanović za BIRN BiH.

Presudom Evropskog suda, BiH je zbog kršenja članova 6. i 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnose na pravo na pravično suđenje i na pravo na djelotvorni pravni lijek, Deliću dužna isplatiti 1.800 eura na ime nematerijalne štete i 1.346 eura na ime troškova i izdataka sa porezima.

 

Najčitanije
Saznajte više
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je kriminalizovano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili na drugi način stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija BiH.
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi
VSTV predstavio mrežu sudija i tužilaca za komunikaciju s medijima