Konferencija za medije. Foto: BIRN BiH
Amir Kulaglić, član Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da, iako je prošlo više od 25 godina od završetka rata, još uvijek se traga za više od 7.500 osoba od 35.000 njih koje su prijavljene kao nestale.
Do danas je, prema informacijama INO-a BiH, pronađeno 75 posto nestalih osoba.
“Što znači da 7.500 porodica još uvijek nije pronašlo posmrtne ostatke svojih najmilijih, kako bi ih dostojanstveno ukopali i dobili mjesto za smiraj svoje duše”, kazao je Kulaglić.
On je rekao da je u prethodne četiri godine organizovano mnogo sastanaka s predstavnicima udruženja žrtava i da je glavni zaključak da se u praksi poboljša primjena Zakona o nestalim osobama u BiH, te da se postavi jasna strategija za rješavanje sudbine nestalih osoba za kojima se još uvijek traga.
“Predložili smo Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice da formira jednu ekspertnu radnu grupu koja bi vodila proces izrade ovog strateškog dokumenta. Ova strategija bi trebala jasno definisati viziju i vremenski okvir, kao i najznačajnije strateške ciljeve i aktivnosti koje bi vodili do ostvarivanja ove vizije, odnosno do rješavanja bar najvećeg dijela sudbine nestalih osoba za kojima se još uvijek traga”, kazao je Kulaglić.
Prema njemu, Zakon o nestalim osobama BiH se parcijalno primjenjuje. Iako je usvojen 2004. godine, nikada nije realizirana stavka o formiranju fonda za pomoć porodicama nestalih osoba i udruženjima.
Nikola Perišić, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da je pandemija koronavirusa dodatno otežala proces traženja nestalih osoba i da su planirani rezultati za broj ekshumacija i identifikacija neostvareni u 2020. godini.
Pored toga, kako je istakao, zbog protoka vremena, smrti svjedoka i članova porodica, sve je teže doći do informacija o grobnicama.
“Vjerodostojnost informacija koji naši istražioci na terenu provjeravaju, koje se pokazuju kao stvarne, svelo se već na nekih 10 posto, što na najbolji način govori o problematici”, naveo je Perišić, kao i to da bi značajnije aktivnosti trebale biti ostvarene u narednom periodu sa uključivanjem georadara, geosondi i specijalizovanih pasa tragača.
Šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta/križa u BiH (MKCK) Elmir Camić kazao je da ova institucija posebnu pažnju obraća na psihosocijalnu podršku porodicama nestalih osoba i da se ova aktivnost pojačala tokom pandemije.
On je istakao da Međunarodni komitet Crvenog krsta, kao nezavisna organizacija, ima pristup međunarodnim arhivima u Haagu, te vojnim arhivima zemalja kao što su Holandija, Francuska i Italija.
“U tim arhivima naši stručnjaci traže podatke, nove informacije koje mogu dovesti do otkrića novih masovnih grobnica. Te podatke dijelomo sa Institutom za nestale osobe, koji ih dalje primjenjuje na terenu, uz našu podršku”, rekao je Camić.
Medijima se danas obratio i Matthew Holliday, šef programa Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) za Zapadni Balkan, koji je kazao da najveći autoriteti u ovoj državi treba da pronađu političku volju da se pitanje nestalih riješi i da bi adekvatna strategija mogla biti najbolji put.
Naveo je da su nedavno putem DNK metode identifikovane žrtve koje su ekshumirane na području Bugojna 25 godina od njihovog nestanka, te da je upravo to razlog zbog kojeg porodice ne trebaju da gube nadu.
