Srijeda, 8 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Ivica Rotim, koji je bio pomoćnik komandanta Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), potvrdio je da je 13. januara 1994. sačinio spisak zatočenika u “Vojnom”. On je kazao da je tu bio centar za zatočenike, ali da nije znao za njega kao ni zbog čega su ljudi držani zatvoreni.

Rotim je naveo da je dobio nalog da sačini spisak i da je sve informacije “vjerovatno” dobio od pomoćnika komandanta Prve bojne, koja je bila u sastavu Druge brigade.

Svjedok je rekao da on nije imao naredbodavne dužnosti, da nije posjećivao “Vojno”, niti imao nadzor nad objektom.

Rotim je potvrdio da je njegov potpis na dokumentu kojim se traži “otpust zatvorenika za rad” iz logora “Heliodrom”. Precizirao je da je traženo da se osiguraju zatočenici, ali da mu nije poznata procedura njihovog odvođenja na rad.

On je kazao da je imao saznanja o ubistvima zatočenika na linijama, ali da nije bio njegov posao da preduzima mjere u vezi s tim. Dodao je da nije bio nadležan ni za uslove zatočenja, kao ni za nedolično ponašanje prema zatočenicima.

Rotim je precizirao da je logor “Vojno” bio u zoni odgovornosti Prve bojne, ali da ne zna ko ga je formirao.

On je svjedočio na suđenju Juri Kordiću, Draženu Lovriću, Dariju Sušcu, Nedžadu Tinjku, Nuhanu Šikalu, Dariju Mihalju, Stanku Škobiću, Tomislavu Ančiću i Slavku Golemcu kojima se sudi za zatvaranje u logore “Heliodrom” i “Vojno”, progon i teška zlostavljanja bošnjačkog stanovništva Mostara počinjena tokom 1993. i 1994. godine. Prema optužnici, oni su bili pripadnici Prve bojne Druge brigade i “Kažnjeničke bojne” HVO-a.

Na pitanja Tinjakovog branioca Fadila Abaza da li je brigadna Vojna policija obavljala sve poslove dok nije ukinuta 3. decembra 1993. godine, Rotim je odgovorio potvrdno. Kazao je i da bez naloga nadređenog niko od zatočenika vjerovatno nije mogao biti doveden.

Kao svjedok Tužilaštva saslušan je i Salko Gološ, koji je govorio o aktivnostima na razmjeni, koje je obavljao dok je bio angažovan u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Gološ je potvrdio da je sačinio službene zabilješke u vezi sa dopremanjem devet tijela 21. aprila 1994. sa lokaliteta logora “Vojno”. On je rekao da su u više navrata dovožena tijela u vezi sa tim područjem i da su identifikovana od familije.

Nastavak suđenja je 5. marta.

 

Najčitanije
Saznajte više
Optuženi Fikret Prevljak ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Zukanović i ostali: Napuhana tijela u podzemnim garažama
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao da su u podzemnim garažama u Hrasnici bile zatvorene osobe srpske nacionalnosti i da ih je on saslušavao.
Mlaćo i Cikotić: Podsjećanje svjedoka na iskaz iz istrage
Na suđenju za zločine u Bugojnu, iskaz je dao zaštićeni svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine čije je saslušanje bilo djelimično zatvoreno za javnost.
Danko Kajkut: Pričalo se da je glavni kod bolnice
Kunarac: Čuo da je optuženi vodio jedinicu