Vodič za suđenje u razumnom roku: “Zakašnjela pravda je nepravda”

Predstavljanje Vodiča – suđenje u razumnom roku. Foto: AIRE centar za Zapadni Balkan.

Ministrima pravde, predstavnicima pravosudnih institucija i centara za obuku sudija i tužilaca je predstavljen Vodič – suđenje u razumnom roku u kojem se analizira primjena ovog prava i stanje u BiH.

Zlatko M. Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, kazao je da je pravo na suđenje u razumnom roku u isto vrijeme i obaveza javne vlasti da obezbijedi građanima ostvarivanje njihovog zahtjeva za intervencijom sudske vlasti.

“Sadržaj Vodiča omogućava njegovu upotrebu od strane profesionalne zajednice u svakodnevnom radu i da naglasimo, u novim okolnostima, kada su ili doneseni ili su pred donošenjem zakoni o zaštiti suđenja u razumnom roku, kao pregled standarda koji će se koristiti prilikom ocjenjivanja da li su ispunjeni uslovi iz ovih zakona”, rekao je predsjednik Knežević.

Pravo na suđenje u “razumnom roku” je pravo na brzu, efikasnu i “pravičnu” pravdu i garantovano je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dugotrajni postupci pred sudovima u BiH dovode do sistemskog kršenja prava građana, a to se dešava najčešće zbog nedostataka u organizaciji pravosuđa, navodi se u saopćenju AIRE centra za Zapadni Balkan.

Kako je saopćeno, prekomjerno trajanje postupaka dovodi i do povećanja broja predmeta u sudovima, a vlasti troše značajan dio javnog novca isplaćujući odštete strankama koje dugo čekaju na rješavanje sporova.

U Vodiču se navodi da javnim vlastima ne može biti svejedno koliko efikasno se ostvaruju prava subjekata pod njihovom jurisdikcijom i zašto se, zbog nastalih sudskih zaostataka, plaćaju značajne novčane kompenzacije.

“Javna vlast troši veliki iznos novca, koji bi, zasigurno, bio bolje utrošen kada bi se davao za uređenje sudskih prostora, sudske kadrove, informatizaciju i slično”, stoji u Vodiču.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je u novembru prošle godine pisala da Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH neće riješiti problem dugotrajnih procesa jer ne definiše jasne rokove, te je potrebna veća disciplinska odgovornost sudija i tužilaca zbog propusta u radu. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) upozorilo je da je neostvarivanje prava na pravična suđenja ugrožavanje ne samo ljudskih prava nego i prepreka ekonomskom životu i daljnjem putu BiH ka Evropskoj uniji (EU).

Pred Sudom BiH veliki broj predmeta se vodi godinama, jedan od njih je za zločine u logoru “Silos” gdje je suđenje počelo u aprilu 2012., a žalbeni postupak još uvijek traje.

Sudski postupak za zločine počinjene u selu Trusina kod Konjica, u kojem je prvobitno bilo osuđeno šest osoba, trajao je od septembra 2010. do 2016. godine, kada je bila drugostepena presuda. Zulfikar Ališpago je zbog bolesti izdvojen iz tog predmeta i njegovo suđenje još uvijek traje.

Pet godina već traje i suđenje petorici optuženih za genocid u Srebrenici pred Sudom BiH, kao i suđenje za zločine počinjene u prijedorskom selu Zecovi. U petak, 22. januara donesena je prvostepena presuda Sakibu Mahmuljinu, kojem je suđenje počelo u martu 2016. godine.

Matthew Field, britanski ambasador u BiH, tokom predstavljanja Vodiča naglasio je da je osiguranje suđenja u “razumnom roku” kontinuirani izazov za sve evropske zemlje, pa tako i za pravosuđe u BiH.

“Dodatni izazov predstavlja pandemija COVID-19 zbog zaštitnih mjera koje utiču i na dužinu sudskih postupaka. Stoga, pred sudijama u BiH stoji težak zadatak – donositi odluke u razumnom roku. Ali, ispunjenje tog zadatka jača efikasnost pravosuđa u BiH. Nadam se da će Vodič i njegove preporuke ohrabriti sve iz struke da doprinesu zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Time će ukloniti eventualni nesrazmjer između zagarantovanih prava i stanja u praksi”, rekao je ambasador Field.

Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, istakla je kako je poštivanje prava na pravično suđenje u razumnom roku u interesu građana, države, ali i Evropskog suda za ljudska prava. Kršenje ovog prava za građane ima nepopravljive posljedice jer “zakašnjela pravda je nepravda”.

“Poštivanje ovog prava je i u interesu države Bosne i Hercegovine koja izbjegava stvaranje loše slike o zaštiti ljudskih prava. I, konačno, ono je u interesu samog Suda u Strasbourgu, koji se bori sa velikim brojem neriješenih predmeta, kojih bi bilo manje da je primjena odredaba Evropske konvencije i njegovih presuda u državama članicama djelotvornija”, izjavila je Braithwaite.

Vodič je namijenjen sudijama, tužiocima, advokatima, pravobraniocima i akademskim istraživačima, ali i novinarima i nevladinim organizacijama koji prate rad pravosudnog sistema.