Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ustavni sud BiH. Foto: Ustavni sud

Šišić, koji je u aprilu 2019. osuđen na osam godina zatvora za zločin počinjen u augustu 1992. na području sela Kukavice kod Rogatice, podnio je apelaciju Ustavnom sudu smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

U apelaciji Šišić je naveo da je najprije oslobođen, pa ga je nakon održanog pretresa Sud BiH, na osnovu istih dokaza koji su izvedeni u prvostepenom postupku, osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Nakon žalbe Trećestepenom vijeću, Šišić je osuđen na osam godina.

Apelant, kako stoji u odluci Ustavnog suda, “posebno se osvrće” na ponašanje predsjednika Vijeća na djelimičnoj rekonstrukciji, “gdje se, ispitujući zaštićenog svjedoka ST-2, predsjednik Vijeća stavlja u ulogu tužioca navodeći i podstrekavajući svjedoka šta treba da govori”. U apelaciji se navodi da, i pored svih ubjeđivanja, zaštićeni svjedok izjavljuje da ga nije vidio kao učesnika napada, već da je čuo iz priča drugih, kao i od “mene samog”.

Kako stoji u Odluci, apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje suštinski se tiču načina na koji je proveden dokazni postupak, odnosno tvrdnje da su redovni sudovi proizvoljno i pogrešno ocijenili provedene dokaze, što je rezultiralo pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem.

“Dovodeći navedene stavove u vezu sa činjenicama konkretnog predmeta, Ustavni sud zapaža da u obrazloženju osporenih odluka nije izostala brižljiva i savjesna ocjena dokaza. Sud BiH (Apelaciono i Trećestepeno vijeće) je dao detaljne razloge i obrazloženja zbog čega prihvata pojedine dokaze u cjelini ili samo u jednom dijelu, zasnivajući takav zaključak na ocjeni u vezi s drugim provedenim dokazima. Pri tome nije izostala detaljna i iscrpna ocjena pojedinih nejasnoća i nepreciznosti u iskazima svjedoka ST-1 i ST-2”, navedeno je u odluci.

Ustavni sud je također primijetio da je Trećestepeno vijeće dalo jasne razloge za preinačavanje presude Apelacionog vijeća u dijelu odluke o kazni, koje “ni u kom segmentu ne ostavljaju dojam proizvoljnosti, a izrečena kazna je u granicama propisanim zakonom”, stoji u odluci.

Na kraju, Ustavni sud je zaključio da nema kršenja prava na pravično suđenje.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura