U novoj godini borba za prestanak diskriminacije djece rođene kao posljedica ratnog silovanja
Prema Jusić, izmjene i dopune Zakona o diskriminaciji poslat će kako bi ostvarili jedan od osnovnih ciljeva Udruženja – sprečavanje diskriminacije po osnovu nastanka, odnosno po osnovu biološkog oca.
“Zakon je vrlo važan zato što bismo prvi put u životu bili prepoznati kao kategorija ljudi koji postoje, izašli bismo iz zone sivila, zone nevidljivog. Naše udruženje još uvijek nije dobilo pozitivan odgovor od strane predstavnika vlasti Bosne i Hercegovine i malo je žalosno što su ljudi u svijetu više prepoznali našu borbu i pomažu nam u njoj u odnosu na našu BiH”, pojašnjava Jusić, dodajući kako je veoma važno da ih bh. društvo prihvati kao jednake i ravnopravne članove.
Ranije je, kako kaže, Udruženje poslalo izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti i civilnim žrtvama rata Federacije BiH.
“Ovdje je glavna stvar da obezbijedimo zakonsku prepoznatljivost naše kategorije u posebnoj kategoriji civilnih žrtava rata. Ta posebna kategorija definiše prava žena preživjelih, i mi smo tu tražili potkategoriju koja definiše prava djece koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja”, kaže Jusić za BIRN BiH.
Kao moguća zakonska promjena, nastoje izmijeniti i dio u dokumentima koji se odnosi na “ime oca”, jer bh. službeni dokumenti stavljaju primat na ime oca, bez mogućnosti opcionalnog izbora imena drugog roditelja. Prema ovome, djeca rođena nakon silovanja su diskriminisana jer većina ne zna ime oca, priča Jusić.
Ipak, kako kaže Jusić, glavni cilj članova Udruženja “Zaboravljena djeca rata” jeste da se pokaže kako njihove majke nisu krive za ono što su preživjele.
“Mi smo odrasli u društvu koje konstantno tvrdi da su naše majke tražile da budu silovane. To su mitovi koji su se formirali iz mora neznanja, predrasuda i diskriminacije”, govori Jusić.
“Naš glavni cilj je osvijestiti društvo i onda krenuti dalje”, smatra ona, kao i to da će edukacijom društva doći do smanjenja diskriminacije nad ženama žrtvama silovanja.
Njena borba da djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja budu vidljiva i da žene žrtve silovanja ostvare svoja prava leži na stubovima lične priče, kaže Jusić za BIRN BiH.
Rođena je 1993. u “Sigurnoj kući” u Zenici. Sa svojih 15 godina Jusić je saznala da je njena majka preživjela ratno silovanje, nakon čega je ona rođena. U vrijeme rata, njena majka je imala 22 godine.
“Majka je imala različite obrasce ponašanja – da krije rodni list, da krije dokumente, da izbjegava tematiku o ocu. Međutim, ono gdje ona nije uspjela da misli na sve bile su činjenice da sam išla u školu i da sam bila izložena društvu, pa me društvo i prije majke naučilo da nešto nije OK, u suštini, s mojim životom. Bila sam na rubu različitih oblika diskriminacije i vršnjačkog nasilja, koje je i dan-danas, nažalost, zastupljeno”, priča Jusić.
Godine 2018. Ajna je izašla u javnost i prvi put svijetu rekla da je ona dijete koje je rođeno kao posljedica ratnog silovanja, da takva djeca u Bosni i Hercegovini postoje i da je vrijeme da se ta tema prestane “gurati pod tepih”.
Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”, te Nagrade “Jelena Šantić”, a 2018. godine ponijela je titulu “Ličnost godine”.
Tekst i video su nastali u sklopu online kursa mobilnog novinarstva sprovodi Thomson Media u okviru projekta Podizanje kvaliteta vjesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj, koji implementira BIRN Hub u partnerstvu sa Thomson Media gGmbH, Međunarodnom federacijom novinara, Unijom evropskih emitera Centralnim evropskim univerzitetom Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope, Nezavisnim sindikatom novinara i medijskih radnika Makedonije i organizacijama BIRN Albanija i BIRN Srbija.
Ovaj projekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz Program treninga i podrške poboljšanju kvaliteta i profesionalizma u novinarstvu.
