Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Emir Ališić
Emir Ališić. Foto: Sud BiH

Hećimović je kazao da je danas nakon održanog glavnog pretresa zaključen sporazum o priznanju krivnje, za koji očekuje da će se razmatrati 5. januara 2021. godine na nastavku glavnog pretresa. On nije navodio detalje sporazuma.

“Taj sporazum je potpisan danas, nakon održanog glavnog pretresa, 5. januara ćemo izaći sa sporazumom pred Sud i nakon toga će Sud odlučivati o sporazumu da li će ga prihvatiti ili ne”, objasnio je Hećimović.

Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu željeli komentarisati upit o sporazumu, s obrazloženjem da se ne oglašavaju dok ne bude gotova cijela procedura.

Ališić je optužen za pridruživanje stranim paravojnim formacijama. Na teret mu je stavljeno da je napustio BiH u decembru 2013. i da je u Siriji bio u jedinicama u okviru takozvanog ISIL-a.

On je u decembru 2019. avionom deportovan u BiH skupa sa šest drugih osoba zbog sumnje da su u Siriji ratovali na strani organizacija koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

U Sudu BiH Muharem Dunić i Armen Dželko ranije su osuđeni na po tri i po godine po sporazumu o priznanju krivnje, a u toku su i postupci protiv Jasmina Keserovića, Senada Kasupovića, Milarema Berbića i Hamze Labidija koji se terete za ratovanje u Siriji.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija