Pregled 2020. godine

Hrvatska: Mala doza optimizma zbog posljeratne retorike pomirenja

Delegacija u kojoj je hrvatski premijer u selu Grubori u augustu. Foto: EPA-EFE/MIRO LELAS

Hrvatska: Mala doza optimizma zbog posljeratne retorike pomirenja

22. Decembra 2020.10:58
22. Decembra 2020.10:58
Odsustvo nacionalističkih ispada na državnim komemoracijama i retorika pomirenja pojedinih hrvatskih zvaničnika predstavljaju tračak nade za 2020. godinu. Ipak, malo je postignuto kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločinaca.

This post is also available in: English (English)

U septembru su premijer Andrej Plenković, čelnik konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predstavnici srpske manjine obeležili 25. godišnjicu od ubistava Srba u selu Varivode – jednog od nekoliko incidenata za vreme operacije Hrvatske vojske „Oluja”.

Komemoracija u Varivodama bila je druga ovogodišnja komemoracija kojom je odata počast Srbima ubijenim 1995. godine kojoj su prisustvovali visoki hrvatski zvaničnici. Prva je održana u avgustu, na godišnicu masakra u Gruborima, uz prisustvo predsednika Zorana Milanovića i ministra branitelja Tome Medveda.

Mnogi ove aktivnosti vide kao korak ka pomirenju i normalizaciji odnosa između Hrvata i Srba u Hrvatskoj.

U avgustu su hrvatski lideri prisustvovali proslavi godišnjice operacije „Oluja“, koja je dovela do kraja rata, ali i zbog koje je oko 200.000 Srba pobeglo iz Hrvatske. Tokom i nakon operacije ubijeno je oko 600, uglavnom starijih srpskih civila.

Plenković je na obeležavanju istakao da je ova operacija „njihova najveća pobjeda“, ali je takođe izrazio i žaljenje zbog svih žrtava „ne samo Hrvata, nego i Srba”.

„S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojih ognjišta”, rekao je Plenković.

Proslava 25. godišnjice operacije „Oluja” na Kninskoj tvrđavi u avgustu. Foto: EPA-EFE/Miroslav Lelas.

Još jedan događaj koji pretstavlja korak ka pomirenju bilo je prisustvo Borisa Miloševića, političara iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i potpredsednika hrvatske vlade, državnoj proslavi.

Milošević je prethodno izjavio da ne može da oprosti počinjene zločine, ali da je „odlučan da učini sve što može kako bi pomogao srpskoj manjini u Hrvatskoj“. Obeležavanju je prisustvovao uprkos pozivima političkih lidera u Srbiji da ne prisustvuje proslavi.

On je i prošlog meseca prisustvovao obeležavanju 29. godišnjice pada Vukovara u ruke Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija, što je za Hrvate ključni događaj rata.

Poruke pomirenja čule su se i na komemoracijama u Jasenovcu. Broj žrtava u ovom nekadašnjem ustaškom logoru već godinama je predmet sporova, jer desničari i nacionalisti pokušavaju da umanje broj stradalih.

U aprilu su, prvi put od 2016. godine, visoki hrvatski zvaničnici, antifašisti i predstavnici srpske, romske i jevrejske zajednice održali zajedničku komemoraciju žrtvama logora Jasenovac.

Manjinske zajednice su prethodnih godina bojkotovale državnu komemoraciju u Jasenovcu, uz obrazloženje da vlasti ne preduzimaju neophodne mere da zaustave ili čak ograniče revizionističko poricanje Holokausta.

Međutim, iako je, sa oprezom, pohvaljeno kako smanjenje nacionalističke retorike tako i želja za pomirenjem, postavlja se pitanje da li je možda do ovoga došlo jer je HDZ već formirala vladu početkom godine (do ispoljavanja nacionalizma dolazi mahom uoči izbora kada desničari nastoje da dobiju političke poene ovakvom retorikom).

Mnogi stručnjaci su takođe postavili pitanje hoće li vlada nakon ovih simboličnih aktivnosti preći na rešavanje konkretnih problema – kažnjavanje počinilaca ratnih zločina, pronalaženju nestalih u ratu ili poboljšanju položaja srpske manjine u Hrvatskoj.

Međutim nisu sva dešavanja bila i pozitivna. Predsednik Milanović, koji dolazi iz redova socijaldemokrata, a koji je na vlast došao u februaru nakon predizborne kampanje pod sloganom „Ratovi su gotovi”, kritikovan je jer je dodelio priznanje raznim jedinicama Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Odlikovanje je dobio i general Zlatan Mijo Jelić, optužen za zločine nad bošnjačkim civilima.

Napredak u procesuiranju ratnih zločina „stagnira”

Branimir Glavaš u maju 2009 ispred Suda Bosne i Hercegovine. Foto: EPA/Fehim Demir.

Kada su u pitanju suđenja za ratne zločine, i tako spor napredak dodatno su usporile mere za suzbijanje koronavirusa. Još pre pandemije, nevladina organizacija Kuća ljudskih prava iz Zagreba je u svom godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj objavljenom u aprilu, napisala da procesuiranje ratnih zločina „stagnira”.

Hrvatska je takođe nastavila često kritikovanu praksu održavanja suđenja za ratne zločine u odsustvu, jer su mnogi optuženi Srbi koji više ne žive u zemlji.

„Umjesto poboljšanja regionalne suradnje s pravosuđem zemalja u kojima žive optuženi za ratne zločine, sve više raste broj suđenja u odsutnosti”, navode iz Kuće ljudskih prava.

Tako je u martu Okružni sud u Zagrebu u odsustvu proglasio Milana Martića, bivšeg predsednika nepriznate Republike Srpske Krajine (RSK) i njegovog vojnog komandanta Milana Čeleketića krivima za raketne napade na hrvatske gradove 1995. godine.

U decembru su bivši srpski paramilitarci Dušan Žarković, Bogdan Jednak i Dušan Martić u odsustvu osuđeni na po 15 godina zatvora zbog ubistava hrvatskih civila u selu Joševica, u centralnoj Hrvatskoj, u novembru 1991. godine.

U predmetima koji se tiču ​​ratnih zločina nad Srbima u Hrvatskoj, Vrhovni sud je u maju potvrdio presudu kojom je bivši vojni komandant Josip Krmpotić osuđen na tri godine zatvora zbog ratnih zločina nad civilima tokom operacije Medački džep sprovedene na jugu Hrvatske. Krmpotić je oslobođen optužbe da nije sprečio ubistvo ratnih zarobljenika.

U međuvremenu u deset godina dugom suđenju bivšem hrvatskom poslaniku i ratnom generalu Branimiru Glavašu, kome se više puta sudilo za zločine nad srpskim civilima počinjenim u Osijeku 1991. godine, ponovo je došlo do odlaganja postupka.

Prema Okružnom sudu u Zagrebu, ne nazire se kraj slučaja Glavaš, jer je predsedavajuća sudija imenovana za sudiju novoosnovanog Visokog krivičnog suda koji počinje sa radom od 2021. godine, a njeni slučajevi će biti preraspodeljeni ostalim sudijama.

„To znači da rasprava mora početi iznova i svi dokazi se moraju ponovo izvesti jer će se promijeniti predsjednik vijeća. Pritom se zapisnici o ranijem ispitivanju svjedoka i vještaka mogu pročitati ako su ispitani na raspravi u prisutnosti stranaka“, rekao je portparol suda za BIRN.

Hrvatska nevladina organizacija Documenta je saopštila da bi sudije trebalo da završe prvostepeno suđenje pre nego što stupe na novu funkciju, pogotovo kada je reč o suđenjima za ratne zločine, jer su to najteža krivična dela.

Glavaš, koji je prvobitno uhapšen 2006. godine, i dalje negira optužbe.

Hrvatska i Srbija „dogovorile potragu po nestalim licima”

Masovna grobnica na katoličkom groblju u selu Ilok u istočnoj Hrvatskoj pronađena 1999. Foto: EPA/Stringer.

Dvadeset i pet godina nakon završetka rata u Hrvatskoj konačno je izrađen zakon koji će utvrditi prava civilnih žrtava sukoba, roditelja dece koja su ubijena, dece čiji su roditelji ubijeni, kao i porodica nestalih osoba. Hrvatska vlada očekuje da ga Skupština usvoji relativno brzo.

Onlajn javna rasprava o nacrtu zakona održana je u novembru. Brojne organizacije koje su bile uključene u ovo pitanje pozdravile su donošenje nacrta, mada su neke upozorile da je moguće da nekim žrtvama budu uskraćena prava na novčanu naknadu, ortopedska pomagala i prioritet prilikom zapošljavanja i smeštaj u domovima za negu.

Ipak, kako zakon striktno navodi da prava ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica „koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na RH“, neki stručnjaci veruju da bi srpski civili mogli da imaju problem da dokažu da nisu pomagali ili sarađivali sa „neprijateljem”.

U međuvremenu, Hrvatska sprodvodi terenska istraživanja i istrage u pokušaju da pronađe posmrtne ostatke osoba nestalih u ratu 1990-ih.

Hrvatski mediji su objavili da su se Zagreb i Beograd u oktobru dogovorili oko lokacija na kojima će biti vršene pretrage.

Srbija bi trebalo da pretraži tri lokacije, kod Sremskih Karlovaca i Bogojeva u Vojvodini, ali i Dunav od Smedereva prema hidroelektrani Đerdap.

Hrvatska će pretražiti groblje u Kninu i pokušati da otkrije gde su sahranjene žrtve ubijene nakon vojnih operacija „Bljesak” i „Oluja”.

Prema Ministarstvu branitelja, Hrvatska i danas traga za 1.869 osoba koje su nestale tokom rata.

Anja Vladisavljević


This post is also available in: English (English)