Odavanje počasti žrtvama zločina na Kazanima. Foto: BIRN BiH
Oni su podsjetili na inicijativu za izgradnju spomen obilježja za zločine na Kazanima gdje su bacana tijela ubijenih.
Uprkos pandemiji koronavirusa zbog koje su ograničana okupljanja, Matea Jerković iz Udruženja za društvena istržaivanja i komunikacije je kazala kako se ne smije preskočiti obilježavanje i sjećanje na zločine na Kazanima “jer onda će ona nestati”.
“Tu smo danas da položimo cvijeće ispred vječne vatre koja je simbol antifašizma, da pokažemo našim građanima da imamo prava da se sjećamo i da imamo pravo da tražimo da neko preuzme odgovornost za ovaj zločin”, kazala je Jerković.
Ona je podsjetila da su zahtjevi za izgradnju spomenika u centru Sarajeva podneseni u tri navrata i to prvi put 2011. godine, kao i 2015. i 2017. godine, ali spomen obilježje nikada nije napravljeno.
„Mi smatramo, s obzirom da je ovo jedan od ratnih zločina koje je počinila Armija Bosne i Hercegovine i predstavlja crnu mrlju u odbrani Sarajeva, da smo dužni da se sjećamo, da preuzmemo odgovornost i da se javno izvinimo porodicama ubijenih žrtava“, kazala je ona.
Na Kazane na Trebeviću su tokom opsade Sarajeva dovođeni i ubijani civili, uglavnom hrvatske i srpske nacionalosti, koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu, nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Odavanje počasti žrtvama zločina na Kazanima. Foto: BIRN BiH
O izgradnji spomenika za žrtve na Kazanima već godinama postoji inicijativa ali spomenik do sada nije izgrađen iako su iz Gradske uprave Sarajeva ranije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da su za izgradnju planirana sredstva u 2019. godini.
Jerković smatra da prvi korak trebaju preuzeti gradske vlasti, jer su, kako kaže projekat za izgradnju kao i zahtjev predati, ali i dalje čekaju odgovor gradske vlasti koja je dobila sredstva za izgradnju, kazala je dodavši da bi spomenik trebao biti izgrađen sljedeće godine.
„Podizanje spomenika bi imalo bar dva simbola, prvi je da mi ne dozvolimo da neko počini zločin u naše ime, drugi simbol je taj da bi donio određenu satisfakciju porodicama ubijenih žrtava. Oni bi imali mjesto gdje mogu položiti cvijeće, gdje se mogu prijetiti svojih voljenih i bili bi svjesni da mi ne dozvoljavamo da se zaborav“, istakla je Jerković.
Današnjem obilježavanju se pridružio i profesor Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović koji je rekao da je došao kao građanin, kako bi pružio podršku porodicama i aktivistima, jer kako kaže, smatra da se svi moraju suočiti s “tamnom stranicom prošlosti i pokazati da ne stojima iza učinjenog zločina”.
„Mislim da je to znak naše habrosti i sremnosti da se suočimo s tom činjenicom. Suočavanje s tim tamnim stranicama nacionalne prošlosti nije nikakav znak nacionalne izdaje, nego upravo znak herojstva i ljudskosti“, kazao je on.
Za ubistva na Kazanima u toku rata osuđen je veći broj pripadnika Desete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
„Sve te zatvorke kazne, izrečene i neizrečene za ovakve i slične zločine nisu dovoljne. Potrebno je probuditi svijest stanovništva, potrebno je da se sami suočimo s vlastitim zločinima“, kazala je Jerković.
