Analiza

Zabrinjavajući uticaji ultranacionalističkih narativa iz dijaspore

Ilustracija

Zabrinjavajući uticaji ultranacionalističkih narativa iz dijaspore

9. Oktobra 2020.10:42
9. Oktobra 2020.10:42
Internet portali koji su registrovani u državama gdje živi veliki broj bosanskohercegovačkih iseljenika često proizvode lažne vijesti koje sadrže govor mržnje, nacionalističke narative i propagandu, dok prijetnje i sadržaji koje dijaspora ostavlja u komentarima na društvenim mrežama i domaćim medijima bitno utiču na događaje i sigurnost u državi, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

This post is also available in: English (English)

Poruka je bila jedna u nizu učestalih prijetnji bosanskohercegovačkih iseljenika koje dobijaju novinari ovog portala, kaže glavni i odgovorni urednik Fokusa Dinko Dundić.

“Objavili smo tu priču, i fotografija naše novinarke koja je stajala iza te priče uz razne pogrdne riječi objavljivana je u određenim grupama društvenih mreža koje su većinom bazirane u inostranstvu”, kaže Dundić za BIRN BiH i dodaje kako su o porukama obavijestili Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i da je istraga u toku.

On smatra apsurdnim da iseljenici koji žive u demokratskim društvima sve ono što je zabranjeno u zemljama Zapadne Evrope ispoljavaju u BiH.

Dinko Dundić. Foto: BIRN BiH.

Određeni broj portala i grupa koji se pojavljuju iz dijaspore, a koji ne posjeduju impresum niti podatak o vlasništvu medija ili grupe, nerijetko proizvode lažne vijesti sa izrazitim nacionalističkim sadržajima usmjerenim prema BiH, koje se intenziviraju u vrijeme predizbornih kampanja. Takvi narativi, prema riječima sagovornika BIRN-a BiH, koriste se za raspirivanje nacionalne mržnje, govor mržnje, prijetnje, ali i, u nekim slučajevima, pozive na nasilje.

Federalna uprava policije (FUP) je zaprimila nekoliko prijava o ugrožavanju sigurnosti izvršeno posredstvom društvenih mreža ili komentara ostavljenih od strane korisnika različitih portala za koje se utvrdilo da se radi o državljanima BiH koji žive u dijaspori, rečeno je za BIRN BiH iz ove institucije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) je evidentiralo 21 prijetnju usmjerenu prema građanima i 11 prijetnji prema zvaničnicima koje su upućene posredstvom interneta, dok je SIPA po naredbama Tužilaštva BiH u više navrata postupala po prijetnjama koje su upućivane iz inostranstva putem telefona, društvenih mreža, portala, vijesti i komenatara na internetu.

Jezik mržnje protiv novinara

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja “BH novinari”, kaže da su u posljednjih nekoliko godina imali sedam ili osam slučajeva u Liniji za pomoć gdje su upućivane prijetnje od osoba koje su dolazile iz medija ili su bile povezane s medijima koji su bili registrovani u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kanadi, Njemačkoj i Francuskoj.

“Neke od njih čak su i u našem regionu, što govori o tome da mediji koji su uspostavljeni u dijaspori, koji imaju profile na društvenim mrežama, zloupotrebljavaju slobodu izražavanja kako bi vršili hajku ili slali prijetnje i ugrožavali sigurnost novinara u BiH”, kaže Rudić.

Borka Rudić. Foto: BIRN BiH

U lažnim vijestima koje dolaze iz dijaspore, u najvećoj mjeri je zastupljen govor mržnje zasnovan na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kaže glavni i odgovorni urednik portala Klix Semir Hambo.

“To su dva segmenta koja najviše dominiraju i, naravno, postoji tu i niz nekih drugih aspekata, međutim asocijacija na rat, na sve ono što se ovdje dešavalo jeste neka osnova ili većina tema na koje se odnose fake news, ali i, naravno, vrijeđanje”, kaže on.

Portali registrovani u inostranstvu koje su pratili novinari BIRN-a BiH i koji sadržaj objavljuju na domaćim jezicima, rijetko imaju impresum, detaljne podatke o izdavaču, urednicima i novinarima te fizičku adresu redakcije. Za sociologa Esada Bajtala izostanak impresuma je skrivanje “lične karte” portala i znak da “onaj koji nije spreman da se legitimiše u javnom prostoru – ima neku namjeru”.

“Zadaća tih portala, tih ljudi, narativa, diskursa, jeste održavati stanje tenzija, nestabilnosti ove zemlje, čekajući historijski trenutak u kojem će oni moći da je ‘razvale’ na ovaj ili onaj način, i tako konačno realizuju ratne ciljeve iz 90-ih godina”, rekao je Bajtal.

Esad Bajtal. Foto: BIRN BiH

Broj “antinovinarskih” portala u dijaspori i BiH je zabrinjavajući, upozorava dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo. Profesorica ovog fakulteta nedavno je bila meta portala za koji nije moguće utvrditi ko mu je izdavač i čija je glavna rubrika nazvana “Dijaspora”. Portali “bez urednika i redakcija omogućavaju targetiranje”, kaže Turčalo.

“Imate tu mogućnost da sve ono što objavite na nekom web portalu distribuirate putem Facebook stranica, grupa koje isto tako njeguju takav narativ, vrlo brzo stižete do nekoliko hiljada čitalaca i onda to postaje na neki način instrument uticaja”, objašnjava Turčalo i dodaje kako uticajni mediji dopuštaju komentare i ne uređuju ih na pravi način, niti suzbijaju govor mržnje i ksenofobične komentare, od kojih najveći broj dolazi iz dijaspore.

“I to nam na neki način pokazuje da je u dijaspori ta neka vrsta nacionalističkog narativa itekako prisutna”, dodaje on.

Sead Turčalo. Foto: BIRN BiH

Stranke izazivaju tenzije

Prema zvaničnim podacima, dva miliona ljudi, uključujući drugu i treću generaciju iseljenika, živi u dijaspori. Dio njih je za nacionalističke političke stranke nerijetko bitno oruđe za stvaranje tenzija u BiH. Portali iz dijaspore doprinose nastajanju tenzija, posebno prije izbora, što političke partije iz BiH nastoje iskoristiti.

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, koja nadgleda regularnost izbora, objašnjava kako političke stranke imaju kontakte s dijasporom putem klubova, vjerskih zajednica, i da je to očito u periodu kada se očekuju izbori.

“Koriste se naši klubovi, udruženja u inostranstvu. Nažalost, oni su 99 posto jednonacionalni. Koriste se i predstavnici vjerskih zajednica, pozivaju se na određena mjesta gdje im se sugeriše da moraju da se prijave, da glasaju putem pošte”, kaže on.

Savjetnik Bakira Izetbegovića za dijasporu Zijad Ljevaković kaže kako je ispred Islamske zajednice u BiH prisustvovao “sijelima” i držao predavanje u dijaspori na kojima se okupi 2.000 Bošnjaka.

“Poslije šta se događa – to je zbrka neukusa, ali mi nemamo drugih ljudi. Ja ne mogu reći ‘ovo što vi radite, to nije u redu’”, kaže Ljevaković aludirajući na političko – estradne događaje.

Zijad Ljevaković. Foto:BIRN BiH

Na skupove u zemljama gdje živi veliki broj iseljenika, prije nego što je to postalo teže zbog pandemije koronavirusa, ranijih godina odlazio je načelnik Lopara i zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Rado Savić. On kaže da je želio ostvariti saradnju koja nije isključivo vezana za izbore.

“Svi smo primijetili da je mobilnost političara veća u predizbornim kampanjama kada se radi o ljudima iz dijaspore”, rekao je Savić i dodao da SDS nije imao konkretnu finansijsku podršku iz dijaspore.

Iseljenici iz BiH svake godine na razne načine u svoju domovinu šalju stotine miliona maraka. Član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica ističe da o tome treba voditi računa i da je veza i spona obostrana.

“U svakom slučaju, nama je u interesu da ti ljudi ne zaborave ko su, odakle su, da žele uvijek da se vrate”, smatra Mazalica.

Ali novac koji šalje dijaspora u BiH završavao je kao podrška ekstremističkim narativima i u nekim slučajevima čak i nasilnog ekstremizma.

Srđan Mazalica. Foto: BIRN BiH

Finansiranje ekstremističkih narativa

Oko 90 posto krivičnih djela koja su bila povezana s terorizmom u BiH “došlo” je iz dijaspore, kaže bivši načelnik Odjeljenja za borbu protiv terorizma FUP-a Anes Čengić i objašnjava da se uglavnom radilo o ideološkoj, ali i finansijskoj podršci.

Dok veze između nasilnog ekstremizma i dijaspore, prema Turčalu, nisu dovoljno istražene i njihova analiza zahtijeva dodatne napore, borba protiv negativnih posljedica ekstremnih narativa koji dolaze izvan BiH, prema riječima sagovornika, također je važna za normalizaciju odnosa u društvu. Ona se, kako kažu, može postići kroz obrazovanje, medijsku i informacijsku pismenost, ali i kroz jasne zakone i sankcije.

Anes Čengić. Foto: BIRN BiH

Urednik Fokusa Dinko Dundić rješenje vidi u sistemskom uređenju i odgovarajućem kažnjavanju osoba koje upućuju prijetnje i poruke mržnje.

“Mislim da je to jedini način pomoću kojeg ćemo se riješiti govora mržnje i negativnih vrsta komentara na društvenim mrežama i portalima”, kaže Dundić.

    Emina Dizdarević


    This post is also available in: English (English)