Enver Buza. Foto: BIRN BiH
Tužiteljica Sanja Jukić je u obrazloženju žalbe spomenula da su u Uzdolu pobijene cijele porodice, bračni drugovi, zbog čega nije bilo čak ni predstavnika oštećenog za pojedine porodice, što je Sud, prema njenom mišljenju, trebao cijeniti kao otežavajuću okolnost, kao i samo ponašanje optuženog u sudnici.
“Izrečena kazna, po ocjeni Tužilaštva, nije adekvatna težini počinjenog zločina”, kazala je tužiteljica Jukić.
Buza je prvostepenom presudom u septembru 2019. godine proglašen krivim da je, kao vršilac dužnosti komandanta Samostalnog bataljona Prozor ABiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. septembra 1993. u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol, gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti.
Iz dokaza, kako je navedeno u presudi, proizlazi da je Buza u dovoljnoj mjeri bio obaviješten o zločinu, što ga je obavezivalo da na temeljit način provede istragu. Prema sutkinji, iz dokaza proizlazi da to nije učinjeno i da je cilj bio zataškati zločin.
Braniteljica Vasvija Vidović je, obrazlažući žalbu, rekla kako je Prvostepeno vijeće moralo utvrditi da je optuženi izvršio efektivnu kontrolu nad počiniocima zločina, da je tokom postupka došlo do povrede odbrane i prava optuženog da iznese sve činjenice koje mu idu u korist. Zanemareni su dokazi, kazala je braniteljica, da je Samostalni bataljon Prozor tokom napada bio pretpotčinjen 317. brigadi ABiH.
Prema navodima Odbrane, Sud nije cijenio dokaze materijalne prirode od značaja, posebno što navodi da je u sadejstvu s Prozorskim bataljonom djelovala civilna policija, te presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
“Vijeće navodi da je jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Prozor bila potčinjena optuženom, a u lancu komandovanja MUP nije potčinjen ne samo optuženom nego i Armiji BiH. Sud uopšte nije utvrdio identitet počinilaca ubistava”, rekla je braniteljica i navela kako je Sud morao utvrditi okolnosti i uzrok pogibije žrtava, a ne samo konstataciju takvog stanja.
Braniteljica je kazala i kako Vijeće nije prihvatilo da je cijeli Uzdol bio legitiman vojni cilj, što je, po Odbrani, nelogičan i kontradiktoran zaključak, pogotovo što su svjedoci izjavili da su sve kuće imale oružje i da su u njima boravili vojnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kada nisu bili na liniji.
Činjenica je, nastavila je braniteljica, da su vojnici HVO-a pucali iz kuća u Uzdolu, te da je nakon napada ABiH došlo i do kontranapada i granatiranja.
Osvrćući se na nepreduzimanje mjera da se kazne počinioci, Vidović je rekla kako je Sud zanemario da je optuženi dao naređenja da se sprovede istraga pomoćnika za bezbjednost bataljona, a Buza ne samo da je inicirao istragu, kako je kazala braniteljica, nego je ona inicirana i s višeg nivoa.
“Netačna je konstatacija da niko i nikad nije naredio istragu o Uzdolu”, ustvrdila je braniteljica.
Buza je rekao da se slaže sa izlaganjem svoje braniteljice te je dodao samo kako su “neki svjedoci bili nekorektni”.
Tužilaštvo i Odbrana su u odgovorima na žalbe suprotnih strana zatražili da se one odbiju kao neosnovane.
Apelaciono vijeće Suda BiH će odluku po žalbama donijeti u zakonom predviđenom roku.
