Zatraženo izuzeće sutkinje Željke Marenić iz predmeta za zločine u Sarajevu
Iz Suda BiH je saopćeno da su advokati Senad Bilić i Senad Dupovac, branioci optuženih Džananovića i Gadže, 8. septembra ove godine uputili zahtjev za izuzeće sutkinje Marenić, iz razloga što se ona pojavljuje kao potpisnik nekih dokumenata, koji su u sudski spis uloženi kao dokazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
“Ukoliko izvršite uvid u navedene dokaze Tužilaštva, vidjet ćete da se član Sudskog vijeća u ovom predmetu pojavljuje u svojstvu istražnog sudije Okružnog suda Srpsko Sarajevo, te je u tom svojstvu učestvovala kao istražni sudija, iz čega jasno proizilazi da je član Sudećeg vijeća, u istom ovom krivičnom predmetu učestovala u istražnim radnjama, kao službeno lice, pa smatramo da je ispunjen zakonski razlog za izuzeće člana Sudskog vijeća Željke Marenić”, navodi se u zahtjevu za izuzeće koji su advokati Bilić i Dupovac upitili Sudu.
U zahtjevu za izuzeće stoji da je šest dokaza koji su predočeni na grafoskopu u sudnici, autorizovano i da se na njima nalaze potpisi kako sutkinje Željke Marenić, tako i ostalih prisutnih službenim radnjama ekshumacije leševa na groblju “Lav”.
“Prije tačno godinu dana članici Sudećeg vijeća moralo je biti poznato da je prethodnim postupcima učestvovala kao službeno lice – istražni sudija Okružnog suda Srpsko Sarajevo, smatramo da se morala odmah izuzeti iz predmeta”, navodi se u zahtjevu u koji je Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) imala uvid.
U zahtjevu stoji da je Sudsko vijeće o ovoj činjenici Odbranu obavijestio godinu kasnije, kada je dokazni postupak Odbrane i Tužilaštva došao do kraja, odnosno završnih riječi, te da sama ta činjenica izaziva razumnu sumnju u pristrasnost člana Sudskog vijeća.
Iz Državnog suda je navedeno da će Sud nakon provođenja potrebnih radnji zakazati opću sjednicu Suda, na kojoj će biti odlučeno o izuzeću.
“Moguće odluke opšte sjednice su da se zahtjev odbije, odbaci ili usvoji, te će, u zavisnosti od odluke, biti preduzete sve dalje aktivnosti u cilju nastavka glavnog pretresa u predmetu”, saopćeno je iz Suda BiH.
Prema informacijama iz Suda, sutkinja Željka Marenić u predmetu nije postupala kao istražni sudija, niti pak u Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) koji je u primjeni od 2003. godine, postoji funkcija istražnog sudije.
“U osnovi, ono što je po starom ZKP-u radio – obavljao poslove istražni sudija, sada te poslove obavlja sudija za prethodni postupak”, naveli su iz Suda.
Prema informacijama iz Suda, Tužilaštvo je optužnicu u ovom predmetu podnijelo Sudu 30. decembra 2016. i potvrđena je 16. januara 2017. godine.
“U skladu sa odredbama važećeg ZKP-a BiH, Sudeće vijeće dobija optužnicu bez ijednog dokaza, a Odbrana sve dokaze navedene u optužnici dobija najkasnije na dan potvrđivanja optužnice i iste Odbrani dostavlja Tužilaštvo. Sudeće vijeće u spis dokaze dobija tek kada isti od strane Tužilaštva budu izvedeni na glavnom pretresu – uloženi u spis”, naveli su iz Suda.
Iz Suda BiH su na upit BIRN-a BiH naveli da je na glavnom pretresu, održanom 3. septembra 2019. godine, Tužilaštvo vršilo izvođenje materijalnih dokaza – ulagalo ih u spis, po standardnoj proceduri da se dokaz stavi na grafoskop, a nakon toga se dâ mogućnost suprotnoj strani da iznese prigovore.
“Između ostalih dokaza Tužilaštvo je tada u spis uložilo i Zapisnik o ekshumaciji Osnovnog suda u Srpskom Sarajevu od 22. oktobra 1999. godine, koji zapisnik je sačinila tadašnji sudija Osnovnog suda Srpsko Sarajevo, a članica ovog vijeća sudija Marenić Željka. Uložena su još dva dokaza koja u osnovi potiču iz provedene radnje ekshumacije i to Fotodokumentacija i Nalaz obducenta o pregledu pronađenih posmrtnih ostataka, pa se i na ta dva dokumenta pominje ime sudije Marenić Željke. Odbrana tada nije imala prigovora iako je ove dokumente imala u posjedu najkasnije sa 16. januarom 2017. godine”, naveli su iz Suda.
Prema informacijama iz Suda, članovi Sudećeg vijeća tada na glavnom pretresu nisu uočili da se ime sutkinje Marenić pojavljuje na uloženim dokumentima.
“To smo uočili nakon okončanja tog glavnog pretresa, odmah smo analizirali ovu situaciju – vršili smo uvid u dostavljene dokaze, te zaključili da se nastala situacija može riješiti na način da se sporni dokumenti izdvoje iz spisa i da se ne koriste kod donošenja meritorne odluke. Tada ove dokaze nismo suštinski cijenili – a to se čini i inače tek prilikom donošenja odluke o krivnji, nakon okončanja glavnog pretresa a prije objavljivanja presude, već smo izvršili samo formalnu ocjenu dokaza u smislu da li isti mogu ostati u spisu i biti cijenjeni”, naveli su iz Suda.
Iz Suda naglašavaju da je u momentu obavljanja ekshumacije stvarno nadležni sud – Okružni sud Srpsko Sarajevo – izdao naredbu za provođenje ekshumacije, a da je onda iz njima znanih razloga zatražio da na teren – ekshumaciju izađe neko od sudija Osnovnog suda Srpsko Sarajevo.
“Željka Marenić, kao tadašnji sudija tog suda, po nalogu pretpostavljenog prisustvovala je predmetnoj ekshumaciji. U tom trenutku ta radnja ne veže se niti za jedan konkretni krivični spis, to se čini naknadno, nakon što se izvrši identifikacija žrtava u poznatoj proceduri, ako postoji određena poveznica između stradanja žrtve i radnji određenih osoba koje su doprinijele stradanju ekshumiranih”, naveli su iz Suda.
Iz Suda je istaknuto da su se Tužilaštvo i Odbrana mogli izjasniti na statusnoj konferenciji o spornim dokumentima kada su upoznati sa sastavom Vijeća i izjasnili su se da nemaju primjedbi.
“Sa sadržinom spornih dokumenata Vijeće je upoznato tek po ulaganju istih u spis”, naglašeno je iz Suda.
Halil Lagumdžija, predsjedavajući Vijeća Suda BiH, tada je rekao da se ti dokazi izoluju iz postupka jer je konstatovano da ih je potpisivala Željka Marenić, koja je u tom periodu postupala kao istražni sudija Osnovnog suda u Istočnom Sarajevu.
“Ti dokazi neće biti cijenjeni”, kazao je Lagumdžija, dodavši da je takvo načelo zakonitosti.
Lagumdžija je pojasnio da Sudsko vijeće nije znalo da je dokaze potpisivala članica Vijeća kada su uloženi, te da su to naknadno utvrdili saradnici Suda, nakon čega je donesena odluka o izuzimanju ovih dokaza.
