Vijest

Završen odgovor tužilaca na žalbu Mladićeve Odbrane

26. Avgusta 2020.14:48
Tužilaštvo je u svom odgovoru na žalbu Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, zatražilo da se žalbe Odbrane odbiju i da se potvrdi prvostepena kazna zatvora.

Ratko Mladić u sudnici. Izvor: MMKS

Tužiteljica Laurel Baig nastavila je danas s odgovorom na žalbe Odbrane osvrćući se na peti žalbeni osnov koji se odnosi na Srebrenicu.

“U julu 1995. Mladić je koristio snage bosanskih Srba pod njegovom komandom da na silu premjesti na hiljade bosanskih žena, djece i staraca i da strijelja na hiljade Muslimana. Udruženi zločinački poduhvat je u početku obuhvatao činjenje zločina, progona i prisilnog premještanja. Vijeće je ubjedljivo zaključilo da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim radnjama Vojske Republike Srspke (VRS) i policijskim snagama koje su mu bile podređene”, rekla je tužiteljica.

Kada su srpske snage, nastavila je tužiteljica, zauzele to područje, Mladić je prošao kroz grad pobjednički i proglasio grad srpskom Srebrenicom, te nakon što su se završile borbe, on je nagovijestio zločine do kojih će doći.

Tužiteljica Baig je kazala da su granatirane džamije, a da su u domove ubacivane bombe. Vojnici su civilima naredili da odu, na silu ih iseljavajući i prijeteći im.

Na hiljade muslimanskih muškaraca je pobjeglo kroz šumu, koja je nazvana “kolona”, a ostatak stanovništva je, tražeći utočište, otišao u bazu UN-a u Potočarima.

“Do kraja dana 11. jula, nekoliko hiljada bosanskih muslimana je već bilo unutar baze UN-a. Nekoliko noći su proveli u katastrofalnim uslovima. Ubijali su, zlostavljali, zastrašivali izbjeglice, neki su počinili samoubistvo. Mladić je 12. jula 1995., nadzirao vojnike koji su ukrcavali stanovništvo u autobuse. Na kraju je izdao naređenje da se bosanski Muslimani prevezu iz Potočara”, navela je Baig.

Tužilaštvo je istaklo da je Mladić naredio da se štampa i mediji spriječe da budu na tom području, ne da bi sakrili vojne operacije, već ubistva, da je lagao međunarodnim vlastima i zvaničnicima, da nije vršio istragu i kaznio nekog od svojih podređenih.

U septembru 1995. je, prema Tužilaštvu, pokušao da “prikrije genocidno ubistvo” koristeći svoje snage da prekopava i kamionima prebaci tijela, gdje su se miješali dijelovi tijela iz različitih zločina u groznom pokušaju da se sakrije zločin.

“Srebrenica je bila Mladićeva operacija i Prvostepeno vijeće je bilo sasvim u pravu kada je zaključilo da je bio krivično odgovoran”, navela je tužiteljica.

Tužilaštvo je kazalo da se Mladić jeste sastajao sa zvaničnicima UN-a tri puta u hotelu “Fontana” i da treba imati na umu da su njegove snage u tom trenutku napadale snage UN-a i njihove baze, pritvarale pripadnike holandskog bataljona i da je Mladić prijetio da će ih pobiti ako se nastave NATO napadi.

Nakon što je dozvolio UN-u da prati jedan konvoj, prema navodima Tužilaštva u sudnici, Mladićevi ljudi su ukrali džipove i opremu nizozemskog bataljona, što znači da nisu mogli pratiti konvoje.

Navela je da Mladić tvrdi da nije postojao zajednički plan da se pogube muškarci i dječaci. Prema njenim riječima Tužilaštvo nije tvrdilo da je sastanak za to održan.

“Ništa ne zavisi od toga je li održan određeni sastanak. UZP ne zahtijeva da postoji sastanak i izričiti dogovor. To jutro 12. jula zajednički cilj je upućivao na plan da se ubiju muškarci. Do jutra 12. jula svi relevantni vojni i policijski rukovodioci pripremali su se za pogubljenja. Momir Nikolić i učesnici UZP-a razgovarali su o tome gdje da muškarci budu pogubljeni”, rekla je ona.

Kako je kazala Baig, dokazi pokazuju da su ostali u lancu komandovanja već znali za plan 12. jula i da je u hotelu “Fontana” to jutro Mladić najavio da će muškarci biti odvojeni da bi se “tobože” provjerilo jesu li počinili zločine.

Osvrćući se na Mladićevu tvrdnju da je bio u Beogradu od 14. do 16. jula, Tužilaštvo je navelo da je Pretresno vijeće pažljivo razmotrilo taj argument i zaključilo da to nije predstavljalo alibi, jer su ubistva počela 12. jula, a masovna ubistva 13. jula 1995. godine.

Tužiteljica Baig je kazala da je Mladićeva uloga bila takva da nije uključivala njegovo prisustvo na svakom mjestu, a njegovo odsustvo iz Srebrenice ne umanjuje zločine.

Tužilaštvo je istaklo da se standard pobijanja utvrđenih činjenica ne mijenja u ovisnosti ko izvodi dokaze o protivrječnosti za utvrđene činjenice.

Kako kaže Tužilaštvo, ne mogu se presuđene činjenice pobijati ukazivanjem na slabosti dokaza Optužbe. Dokazi Optužbe mogu se pobijati samo ako su direktno protivrječni dokazima presuđenih činjenica, naveli su.

Osim toga, kako je pojasnila tužiteljica Barbara Goy, činjenica da su dokazi Optužbe možda nedovoljni da se presuđena činjenica dokaže, ne znači ni da su dovoljni da se pobiju. Optužba nije obavezna izvoditi dokaze o potkrijepljenosti presuđenih činjenica, dodala je tužiteljica Goy.

“Mladić nije pokazalo da je Vijeće uradilo pogrešku u vezi sa presuđenim činjenicama”, kazala je Goy.

Govoreći o žalbi Odbrane za odmjeravanje kazne, tužiteljica Goy je rekla da je Mladić jedan od najgorih ratnih zločinaca koji su se našli pred međunarodnim sudovima, da je sprovodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovništva u Sarajevu tri i po godine, kao i da je odgovoran za genocid u Srebrenici, prisilno uklanjanje žena i djece, te uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

“Mladićevi zločini nisu utjecali samo na direktne zločine. Cijele porodice su razdvajane, raseljavane i bile podvrgnute teškim uslovima. Cijele zajednice razbijene su zvjerstvima koje je počinio Mladić”, kazala je tužiteljica Goy.

Emina Dizdarević